Manatua 49 fitafita Samoa selau tausaga o le ANZAC

O tala faamaumau o le taua muamua ma le taua lona lua o le lalolagi, o loo matamata tetele ai suafa o nisi o alo ma fanau a Samoa sa tautua i vaegaau a le Malo Niu Sila ma le Malo o Ausetalia.

O o latou suafa foi o loo matamata tetele i le maa faamanatu o loo i lalo o le uati tele o loo tu matilatila i le ogatotonu o le taulaga o Apia.

O ia alo ma tamafanau a le atunuu sa tolaulau taitasi o latou suafa i le sauniga o le ANZAC o lenei tausaga ma toe to manatu ai o latou aiga, o taitai o le Malo ma le lautele o le atunuu i lo latou sao ma le tautua mo le finauina o le nofo filemu o le lalolagi aemaise ia faatumau lo latou saolotoga.

Ua lē o toe iai se aso malolo masani i le atunuu mo lea aso faamanatu e pei ona sa iai i tausaga ua mavae. Peitai o loo faatino pea le sauniga masani i le vaveao o le aso 25 o Aperila, e tauaao ai teu fugalaau ma pale matagofie o se faailoga lea o le valevale alofa ma alofaaga molipo mo ia tamafanau a le atunuu, aemaise o se aso faamanatu e tāua tele i loto ma agaga o tagata Niu Sila ma Ausetalia, auā e faitau afe ma afe soifua o o latou tagata sa i totonu o vaegaau ma ē sa galulue i taimi o le taua muamua ma le lona lua o le lalolagi.

E lē faaitiitia foi le manatua pea e Samoa o lenei aso, auā ua faatāua ai le sao o isi alo ma fanau sa tautua i vaegaau i isi atunuu e pei o Amerika, aemaise o lea foi ua faatāua ai le sao ma le tautua a le vasega o le Malu o le Malo poo alii ma tamaitai leoleo o loo galulue i le tausiga o le filemu i isi atunuu.

O le sauniga o lenei tausaga sa tulagaese i se molimau ona o le toatele o i latou na auai, i le lata i le toa luaselau poo le sili atu foi na tumutumu ai lalo o le uati i Apia. O le Pelesetene o le asosi o fitafita sa i ta‘ua le RSA poo le Return Service Association, le afioga Tuala Iosefo Ponifasio, na taimua i le sauniga atoa, lea na saunoa ai ua agai atu nei fuafuaga a le asosi i le faia o polokalame talafeagai uma mo le faatāuaina o le tautua a fanau a Samoa i totonu o fitafita ma vaegaau aemaise o lea foi ua faatāua ai ma le galuega a alii ma tamaitai leoleo o le Malo.

I le saunoaga a le afioga i le Palemia, Susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, na ia viia ai le sao aogā ma le tāua o nei tamafanau a Samoa, ma ia saunoa ai foi i le tuanai o taua muamua ma le lua, ae na mulimuli mai ai nisi foi taua, seia oo mai lava i le taimi nei ua faamata‘uina pea le lalolagi i nisi gaioiga e lepeti ai le filemu o atunuu ma o latou tagata ona o faiga fouvale.

O le itu lea e pei ona faaalia e le Palemia ua ta‘ua ai pea le faalautele atu o le agaga o le aso faamanatu o le ANZAC e faatāua ma manatua ai le tautua a isi alo ma fanau o le atunuu o loo i totonu o galuega faamiliteli.

I le aofaiga e 49 o tama fanau a Samoa na auai i taua muamua ma le lua o le lalolagi, o le saunoaga a le tamaitai Hai-Komesina o Ausetalia o Sue Langford, na ia faamatala ai se tasi o alo o le atunuu o John Blakelock, sa tautua i le fitafita a lona atunuu i le taua i Take poo Turkey lea e ta‘ua o Gallipoli.

Fai mai le tamaitai Hai-Komesina, o John Blakelock na muamua maliu o fitafita Ausetalia, ma e oo mai i le taimi nei e lei maua lava lona tino.

O se tasi lea o fitafita na ta‘ua e Sue Langford, o loo matamata tetele lona talafaasolopito i lana tautua, i faamaumauga a lona Malo o le taua muamua o le lalolagi. O nisi o aiga o John Blakelock sa auai i le sauniga e pei o le afioga i le Aoe‘e, Asi James Blakelock, sa avea ma komesina o leoleo i tausaga ua mavae.

Toatele foi nisi o aiga sa auai ona o o latou alo ma fanau na maliliu ai. E manatua pea lo latou sao i augatupulaga uma. O le taua muamua o le lalolagi e tusa o faamaumauga, e 80 afe ma ona tupu fitafita a le Malo o Take na maliliu, ae 78 afe fitafita a Niu Sila ma Ausetalia.

O nisi ia o vaaiga i le sauniga i Samoa sa faia i lalo o le uati tele i Apia e faamanatu ai le selau tausaga ua atoa o le tautua ma le toto masaa o fitafita na auai i taua muamua ma le lona lua o le lalolagi, e aofia ai nisi o tamafanau a Samoa

O nisi ia o vaaiga i le sauniga i Samoa sa faia i lalo o le uati tele i Apia e faamanatu ai le selau tausaga ua atoa o le tautua ma le toto masaa o fitafita na auai i taua muamua ma le lona lua o le lalolagi, e aofia ai nisi o tamafanau a Samoa

O nisi ia o vaaiga i le sauniga i Samoa sa faia i lalo o le uati tele i Apia e faamanatu ai le selau tausaga ua atoa o le tautua ma le toto masaa o fitafita na auai i taua muamua ma le lona lua o le lalolagi, e aofia ai nisi o tamafanau a Samoa

O nisi ia o vaaiga i le sauniga i Samoa sa faia i lalo o le uati tele i Apia e faamanatu ai le selau tausaga ua atoa o le tautua ma le toto masaa o fitafita na auai i taua muamua ma le lona lua o le lalolagi, e aofia ai nisi o tamafanau a Samoa

O nisi ia o vaaiga i le sauniga i Samoa sa faia i lalo o le uati tele i Apia e faamanatu ai le selau tausaga ua atoa o le tautua ma le toto masaa o fitafita na auai i taua muamua ma le lona lua o le lalolagi, e aofia ai nisi o tamafanau a SamoaO se taua e lē faagaloina e ia atunuu ona o le tele o soifua na fano ai, aemaise o se taua na toilalo ai i vaegaau a Take. “Lest we forget”.