Luasefulu tasi tausaga o le tautua a le Afioga Seiuli

O le afioga ia Seiuli Tofiga Tuafafo na faamavae mai i le aoga a Rosebank ina ua atoa le 21 o tausaga o galue ai. Sa avea o ia ma faiaoga sinia o lea aoga i le tele o tausaga.

I le 1963 seia oo i le 1966 sa avea o ia ma faiaoga i le aoga a Aana Junior High School.  Na malaga mai o ia i Niu Sila ma o lana galuega sa galue ai i Niu Sila o le faafomai seia oo i le 1974 ma avea ai o ia ma teine fomai pasi i le National Women i Aukilani. Na faimalaga o ia i Samoa mo se malologa faavaitaimi ae faasalalau le avanoa o loo moomia tele ni faiaoga Pasefika i totonu o aoga i Niu Sila.  Sa apalai iai Seiuli ma ia mauaina lea avanoa.  Sa aoga o ia i le aoga faafaiaoga ina ua iu manuia, ma faiaoga ai loa i lana aoga muamua i Newton Central School, lea sa avea ai o ia ma sui pule lua o lea aoga i lona lua o ona tausaga.

I le 1981 ma le 82 sa faiaoga o ia i le aoga a le Ponsonby Intermediate, mauaina ai foi leisi avanoa e galue ai i le Bairds Rd Otara o se faiaoga sinia poo le syndicate teacher mo le vasega 12.  Sa ia mauaina foi le avanoa i le aoga a le Flatbush Primary School ma avea ai o ia ma pule lua o lea aoga.

Na maua lona fale i Avondale ma na sii atu ai loa maua lana galuega i le Rosebank School mai le 1988 seia oo mai i le taimi nei ina ua faamavae ina ua atoa le luasefulu tasi o tausaga galue i lea lava aoga.  Sa ia mauaina foi le tulaga faamanuiaina o le pule lua i le 1993.  Ma o nei tulaga uma e lei apalai lava iai ae sa tofia o ia ma sa talia ma le fiafia ma le loto maualalo.

Sa fesiligia le tina i ni faafitauli ao iai i le aoga a e saunoa Seiuli, i na vaitaimi e leai ni faiaoga fesoasoani (teacher aide) i le latou aoga.  Sa ia taumafai e talatalanoa i nisi o matua e o mai e fesoasoani i tamaiti, peitai ua avea lea naunautaiga ua fiafia iai nisi o matua ma ua ave a latou vasega mo le teacher aide ma o loo galululue ai nei i le aoga. O le taimi foi lea sa fai a latou polokalame ma matua o tamaiti e taua o le home school partnership, o se auala e faaali atu ai i matua auala e mafai ona latou fesoasoani ai i a latou fanau i a latou meaaoga.  O le gagana, tusitusi faasolo atu ai i le numera ma le faitau tusi. O se galuega tele lea peitai sa talia fiafia ae matua ma sa aoaoaina foi i gagana e tolu, e tofu lava le atunuu ma le faiaoga i la latou gagana o Maori, Toga ma Samoa

Sa taua e Seiuli lona naunautaiga e galulue faatasi ma matua o tamaiti aoga, o i latou foi le aoga muamua i le na faaitu e fai le latou aoga o le unite Samoa ma le Unite maori.  E lei faigofie lona amataina peitai ua faafiafiaina ai lava matua ma tamaiti i le tulaga ua iai nei pei ona vaaia ma molimauina i le aso Toonai na tea nei o tamaiti mai le unite Samoa sa faatinoina lava le ava o le feiloaiga, ao tamaiti Maori sa faatinoina le powhiri.  Na mataina i lea aso le laiti o tausaga o tamaiti peitai e matua toa lava ma mautinoa le faatinoina o galuega o le aso.  Malo lava Seiuli.

O se aso faagalo gata le aso na faamavae ai Seiuli ma lana aoga, ona o le tele o tamaiti o le a misia o ia faapea foi le aiga faiaoga. Sa faateia foi le tina i lea aso ina ua auai mai nisi o ona alo mai Ausetalia ma nuu mamao. Saunoa le tina ma le loto faafetai i le Atua ua foai mai nei tausaga e tele e auauna ai i alo ma fanau aua o lona agaga lava o le aoaoaina lelei o tamaiti, ma o le a maua foi lona taimi e tusi ai sana tusi ua leva ona manao iai ma e le matuai malolo foi ae o le a faia pea ona tiute e ala i le faia o ni aoaoga faapitoa mo tamaiti o loo moomia le fesoasoani i le gagana faaperetania.  O Seiuli o ona tuaa o Tuafafo Tuigamala mai Vailuutai ma le tina ia Mile Inu mai Vailuutai ma Sapapalii.