Le Tamaoaiga o Samoa ma Niu Sila

E tele ni mataupu na matou talanoa i ai ina ua matou feiloai ma le afioga i le Palemia o Samoa, le Susuga ia Dr Tuilaepa Sailele Malielegaoi i lana asiasiga i le Palemene o Niu Sila i le vaiaso ua tea.

O le mataupu muamua o le tulaga o loo iai le tamaoaiga o Samoa. E pei foi lava o le tele o atunuu uma o le lalolagi, e faapena foi ona aafia Samoa i le faaletonu na tulai mai i le ‘global financial crisis’ poo le faaletonu na tulai mai i le faafetauaiga o tupe e faletupe lea na amata mai i faletupe tetele o Amerika.

Peitai ane, e ese mai lava Samoa i lo le tele o isi atunuu o le lalolagi. I Samoa lava ia, o lea sa solosolo lelei lava le siisiitia lemu o le tamaoaiga i le 5 tausaga ua tuanai, ma o lea na maua foi le siitaga 2 pasene i le tausaga 2011.

O le vaega aupito i sili lea ona tāua i le silafaga a le Malo Samoa, ona e lē o alu i tua le tamaoaiga o Samoa, o loo solosolo lelei pea i luma. O lē isi itu, e tele nisi poloketi a le Malo o loo faagaoioi i le taimi nei ona e fua mai i le isi 2 i le 3 tausaga o i lumanai mo le manuia lautele o Samoa.

O le isi mataupu sa oo i ai matou talanoaga o le faatauina o le kamupani vaa o le Pacific Forum Line. Ua maua e Samoa le avanoa e faatau ai le 100 pasene o sea o lea kamupani ona ua auautasi le komiti o pulega, aemaise atunuu o Niu Sila, Fiti ma Papua Niu Kini (o atunuu nei e toatolu sa pulea le 75% o le PFL), sa mananao e faatauese PFL i se kamupani tumaoti ua ta‘ua o Sofrana.

O le fuafuaga lea a le Malo a Niu Sila, ma isi, e faatau ese le PFL i le kamupani tumaoti o Sofrana, sa faaalia e le afioga Lilomaiava Phil Goff, le popolega i le faatauesea o lea aseta tāua a le Pasefika i se kamupani tumaoti.

I le talitonuga lava a le Leipa o aseta faapenei e lē tatau ona pulea saoloto e se kamupani tumaoti, aemaise ona o le PFL o se kamupani o lea sa faavae e le Malo Niu Sila ma le Pasefika ia auauna mo le manuia o le tamaoaiga o atunuu uma o le Pasefika i le momoliga o oloa faatau i o tatou atunuu.

O se tulaga lelei le tulai mai o le Malo Samoa e faatau le PFL ma e ui e lē faigofie le toe taumafai e saili vave le maua o se polofiti a le PFL, ae o le vaaiga mamao, o le tulai mai o le Malo Samoa e faatau PFL o le a mafai ai ona finau malosi le PFL ia lelei le tausiga o ala vaa i le va o Niu Sila ma Samoa ma isi atunuu o le Pasefika. E le gata i lea o le a mafai foi ona finau le PFL ia faapa‘ū le tau o le momoliga o oloa mai isi kamupani vaa, ma maua foi avanoa faigaluega mo le atunuu.

E le gata e ono manuia le tamaoaiga o Samoa i avanoa faigaluega mo le atunuu, ma le tumau o ala vaa e pa‘ū o latou tau mo le momoliga o oloa, ae e faapea foi ona manuia ai le tamaoaiga o Niu Sila auā le momoliga o oloa mai kamupani Niu Sila o loo faatau atu i Samoa oloa o meataumafa o le suasusu, fualaauaina ma fualaaumata, povi ma le mamoe, ma isi oloa e manaomia e Samoa.

O le isi vaega tāua – ua avea le faatau e le Malo Samoa o le PFL ua puipui mai ai atunuu o le Pasefika mai le pulea saoloto atoatoa e se kamupani tumaoti e taotasi le tau o le momoliga o oloa i le Pasefika.

Tatou talosia ia o le a maua e le Malo Samoa le avanoa e galulue faapaaga ai ma isi kamupani vaa tumaoti, e pei ona iai ana paaga ma le kamupani vaalele o le Virgin.

O le mataupu e faatatau i turisi ma tagata tafafao i Samoa – sa momoli ai lava le faafetai a le afioga i le Palemia i le alii o Banimarama o le Malo Fiti. Ua avea le faaletonu o le faigamalo a Fiti ua atili siisiitia ai pea le fuainumera o tagata tafafao atu i Samoa, aemaise o turisi mai Niu Sila.

Sa maua foi le avanoa a le afioga i le Palemia e feiloai ai ma le pulega a le kamupani vaalele i Ueligitone ma ia finau atu ina ia vave maua ni malaga tuusa‘o mai Ueligitone i Samoa. Atonu o lea mataupu e faaauau pea.

Sa fiafia foi le agaga ina ua faamatala mai e le afioga i le Palemia le toatele foi o nisi o le atunuu o loo agai pea i ni polokalame aoaoga i le va o Samoa ma Ausetalia, ma ua maua ai latou faailoga aloaia mai le Malo Ausetalia.

O le finagalo a le afioga i le Palemia, ia maua e i latou nei ni avanoa e malaga mai ai e galulue i Niu Sila mo se vaitaimi i lalo o le polokalame o le RSE mo le faalauaiteleina o o latou tomai, aemaise i latou o loo iai le agavaa faapitoa i le kamuta poo le totoina o laau i faatoaga.

O loo faaauau pea ia feutagaiga ma le Malo Niu Sila.

Ou te manatu e tāua tele galuega o loo finau ai le afioga a le Palemia mo Samoa. O loo finau pea le Palemia ina ia lelei ma siisiitia le tamaoaiga o Samoa mo le manuia o le atunuu lautele. O loo finau pea ia maua avanoa faigaluega mo tagata Samoa, ma maua foi avanoa aoga e siisiitia ai le tomai faapitoa a le aufaigaluega.

O galuega uma nei e tatau ona fai e faigamalo o loo iai lona alofa i lona atunuu. Ae pagā lea, i Niu Sila lava ia ma lona faigamalo, e leai se alofa o ana fuafuaga o loo faataatia nei. I lalo lava o le faigamalo a John Key ma lana vaega ua leai le tele o avanoa ma faamanuiaga sa masani ona agavaa i ai le toatele o le atunuu.

Talu a le tulai mai o le National i le faaiuga o le tausaga 2008 ua faateteleina le taugata o le tau o le soifuaga. Ua silia ma le 50,000 latou ua tuua Niu Sila ae malaga atu e saili lumanai i Ausetalia. Ua faafaigata avanoa i aoga maualuga, ua toatele i latou ua leai ni galuega, ma o loo maualalo pea totogi a le toatele o le aufaigaluega.

E mafua uma mai nei faaletonu i Niu Sila, ona o le faaletonu o fuafuaga faataatia a le faigamalo o loo iai nei.