Lapataia le lalolagi e le WHO auga fou o le faama‘i o le fulu moa Sars

E lei iloga ona lipotia ni soifua ua aafia i auga fou o le faama‘i o le fulu moa le Sars, lea na pepesi i le tausaga e 2002 ma maliliu ai le 800 o tagata, ae ua aumai nei se lapataiga a le soifua maloloina o le lalolagi le WHO, ina ia mataala i ai atunuu uma e aofia ai ma Samoa.

Ua mataitu nei e le matagaluega o le soifua maloloina i Samoa lapataiga ua aumai ma nofo tapenapena i ni tulaga o le a aafia ai atunuu taitasi.

O le lapataiga lenei ua faia i le tuanai ona faailoa e le vaega o le soifua maloloina i Peretania se vairusi e lē o iloa ona auga na aafia ai se tamā i le aai o Qatari i le atunuu o Saudi Arabia, ma e faapea ua iai foi se isi alii matua o lea atunuu ua aafia ai ma ua maliu.

Faaalia e se sui sooupu o le WHO o Gregory Hart o se mataupu lenei ua tatau ona logosaia e atunuu uma ona o se vairusi fou lea ua iloa e fesootai ma le faama‘i o le Sars lea na matuā pepesi i atunuu i le sefulu tausaga ua mavae, e ui sa manuia suesuega faafomai ma maua ai vailaau sa togafitia ai.

O le tausaga e 2002 na aliae ai i Saina le faama‘i ma faapea ona pesia ai ma maua tagata e valu afe i le vairusi ae e toa valuselau tagata na fano ai soifua.

O le Sars e tele ona ituaiga o vairusi e mafai ona fesootai i ai, ma o se gasegase e pei ona faamatalaina e le sui sooupu o le soifua maloloina o le lalolagi, e vave tele lona sosolo pe a aafia se tasi i le fulu.

O loo mataitu i le taimi nei le tulaga ua ta‘ua mai i le vairusi fou o le Sars lea sa iloa tele o se ituaiga o fulu e mafua mai i moa.