Fautuaina atunuu Pasefika e galulue, foia faafitauli o le ova o aso

Ua lamalama faaiu le fonotaga a faauluuluga o Matagaluega o Femagalaiga a le Pasefika o loo taitaifono ai le Ofisa Sili o le Matagaluega a le palemia ma le kapeneta, o loo i lalo foi o lana vaaiga le Matagaluega o Femalagaiga a Samoa, le afioga Auseugaefa Vaasatia Poloma Komiti, lea ua fautuaina ai atunuu e galulue faatasi e foia le ova o aso e nonofo ai tagata i o latou atunuu.
O loo faapito lea fautuaga i le toatele o tagata Samoa ma Tonga o loo ova aso i Niu Sila faapea ma Ausetalia. Faaalia e Auseugaefa Vaasatia, o le vaega o femalagaiga a Niu Sila e tuuina atu pemita ulufale mo soo se tagata mai le Pasefika, peitai a oo loa ina aliali ni tulaga faigata i le ova o aso, e tatau ona iai se gaioiga a atunuu laiti e fesoasoani ai ina ia foia le faafitauli.
Peitai o le fofo sili ona taua e pei ona taua pea e le Palemia o Samoa, o le foi filemu mai i le atunuu o tagata ua ova aso, aua o loo latou silafia lelei ua latou solia tulafono o femalagaiga a atunuu o loo iai. O le fonotaga a faatonu o ofisa o femalagaiga i le Pasefika o loo usuia i Ueligitone, ma o loo unaia ai foi auala e puipuimalu ai tuaoi o atunuu taitasi mai le saofia i ai o faiga solitulafono e pei o le feaveai faasolitulafono o tagata, le human trafficking.
Ua talafeauga lelei lenei fonotaga ma le faafitauli foi ua tau aliali i Niu Sila, i le toatele o tagata mai isi atunuu, aemaise lava mai motu o le Pasefika, o loo ova aso o nonofo ai i lenei atunuu, faapea foi i Ausetalia e ui e le o matua laga maia lena mataupu e lea foi atunuu. O le asiasiga talu ai nei a le palemia o Niu Sila i Samoa, sa faatalitalia e le toatele pe mata e le toe iai se isi suiga i lenei mataupu. Peitai na saunoa manino le palemia o Niu Sila, o le a leai se isi toe suiga i lenei mataupu, aua o loo iai lava le polokalame ua uma ona faataatia mo se avanoa o Samoa e talosagaina ai le malaga mai Niu Sila e ala i le Samoa Quota lea o loo iai avanoa e 1100 i tausaga taitasi.