Faatali le faatauga o fanua a le Katoliko i le Malo

O loo tālia nei se isi feiloaiga a sui o le Ekalesia Katoliko i Samoa o loo nafa ma le vaaiga o fanua a le Ekalesia ma sui o le Malo e ala lea i le Matagaluega o Punaoa faale-Natura ma le Siosiomaga. O se feiloaiga e saili ai se finagalo autasi i le va o nei vaega e lua e faatatau i fanua o le Ekalesia ia o loo taofi nei le toe faia i ai o se galuega.

O le mau a le Ekalesia, e afe (1000) eka lea sa iai le maliega muamua e faamatuu atu i le Malo. O se nofoaga ua iai le manaoga o le Malo e faatautaia ai atina’e. O lea la ua iai le manaoga o le Malo i se isi 500 eka faaopoopo. Ua lua nei vaiaso talu ona faalauiloa i le nusipepa a le Malo le Savali faapea ua iai le maliega a itu e lua ma e 1,500 le tele o eka o le a faamatuu atu i le Malo.

O le faamatalaga a le sui o le Ekalesia na fesiligia e le tatou ofisa i Samoa, o le afe eka e mautinoa lava na iai le maliega ae o loo tālia nisi fetuunaiga a o lei faamautu loa pe ave ma le isi 500 eka. O le 500 eka lea na ta’ua e le Afioga Patele Penitito Mauga, o lē ua faauluulu i ai mataupu o fanua a le Ekalesia, o loo aofia ai nofoaga e tapu’e ai le suavai. O ni nofoaga e mautinoa le manaoga o le Malo e puipuia ma vaai faalelei.

Faaalia e le Afioga Penitito o le mafuaaga lea o le manatu o le Malo e tatau ona avatu ia eleele o loo iai nofoaga nei lea e agai mai ai le suavai ua fafaga ai le tele o le talafatai o Apia. O le teuteuga o se tulafono i le tausaga na tea nei ua ave ai le pulega atoa o vaitafe i le Malo, ua iai nei la le taofiga o soo se galuega e mafai ona toe faia i fanua ia o le Ekalesia.

O le faafitauli, ua toatele le mamalu o le atunuu ua mae’a ona faatau fanua mai i le Ekalesia Katoliko ua mananao nei e faamatuu atu o latou fanua fou ia. Ae ua lē mafai ona toe fai se isi gaioiga a le Ekalesia seia mae’a ona faia feutagaiga ma maua se maliega autasi i le 1,500 eka o eleele ia ua ta’ua. “Ua fia faatau fanua o le Ekalesia ae ua tuai feutagaiga ma e lē mafai ona fai i ai se isi gaioiga leaga e iai le pule a le Malo i nofoaga ia, ma ua mafua ai nei le tuai ua iai nei,” o se saunoaga lea a le Afioga Patele Penitito.

Faaalia e le afioga i le Patele, e malamalama lelei le Ekalesia i atugaluga o le Malo, auā ua tele foi tausaga o agai mai lava le suavai i fanua nei o le Ekalesia, ma e toatele le atunuu ua maua ai le suavai taumafa mamā. Na ia ta’ua foi e lē o iai se fuafuaga a le Ekalesia e tuulafoai ia nofoaga ona o le tāua o le puipuiga o vaega nei o vaitafe o loo tapu’e ai le suavai.

E lē o iai foi se faamoemoe o le Ekalesia e faamatuu atu ia nofoaga i le mamalu o le atunuu e fia faatau fanua mai i le Ekalesia. O lea la ua tālia i le taimi nei le toe fua atoa o le fanua, o se faamatalaga lea a le sui o le Vaega o Fanua a le Ekalesia. O lea galuega e totogi e le Ekalesia ina ia faamautu ai loa le fanua atoa e ave i le Malo, ae e lē o tele lava se faamatalaga a le Ekalesia pe o le a ioe e faamatuu loa le vaaiga o nofoaga e tapu’e ai le suavai pe a faamautu le aofai o eka o fanua mo le Malo.

O loo iai le manaoga o le Ekalesia ina ia vave maua se tasi o lenei mataupu, ona o le toatele o le atunuu ua faatalitali o latou fanua. O le faatauina foi o fanua a le Ekalesia ua lē faataga le faatau na o sui o le Ekalesia e pei ona sa iai taimi ua mavae, ae ua faamatuu atu lava fanua i le tagata e agai atu ua iai le seleni e faatau ai ia fanua.

“Ua tele fanua o le ekalesia ua oo mai nisi totogi na o se vaega e faamau ai, ae ua tele tausaga o talitali lava le ekalesia mo le faamae’a ai o ia fanua. O galuega uma nei e tatau ona toe silasila le Ekalesia e faamautu uma, talu ai ua iai nai aiga ua iai seleni e fia faatau motu ai fanua, ae ua faigata ona o le toatele ua faamau fanua ae e lei mae’a ona totogi mai ia tupe i le Ekalesia”.

E lei manino poo le ā le isi auala o le a laasia e le Ekalesia pe a mae’a ona fua le fanua atoa i Malololelei.