Faaseā Ekalesia Mamona i le polokalame “Toe Foi i le Satauro”

Ua faaulufaleina nei le faaseā aloaia a le Ekalesia Mamona i le faalapotopotoga e pulea  faasalalauga i Niu Sila le BSA (Broadcasting Standards Authority), e faasaga lea i le polokalame sa fofogaina i luga o le Radio Samoa i le aso 13 o Oketopa ua faaigoaina, o le “Toe Foi i le Satauro”.

O le faaseā a le ekalesia talu ai ona o le ta‘ua o taiala, aoaoga, o le igoa o le lotu, faapea ai ma upu taufaifai lea ua manatu le Ekalesia Mamona ua faaleagaina ai le suafa o le taitai poo le Perofeta a le Ekalesia.

E iai le manatu o lenei tusi faaseā, ua laasia e lea polokalame le laina tuaoi sa lē tatau ona oo i ai, ona o aiaiga ma le va ma le tulafono o faasalalauga i luga o leitio.

O le saunoaga a le faifeau o le polokalame, sa ia saunoa ai ma faailoa nisi o tulaga o loo matuā teena e a‘oa‘oga a le Ekalesia Mamona. E ui ina o lana saunoaga e foliga mai sa ia suesueina faiga ma talitonuga a soo se ekalesia, na mafua ai ona ia fofogaina lea tulaga, peitai o puipuiga ma le tulafono o faasalalauga o loo aiaia ai tulaga faapea, o loo matuā maioio ai le faasāina o le taufaifai poo le faaese, ma le faaleaga fua o igoa o lotu, poo

kamupani ma faalapotopotoga, e oo lava i tagata taitoatasi.

O loo matuā vili tiga le ekalesia ona o lagona naunau ma le manumanu i le suafa pele o le ekalesia, faapea le taitai poo lē na afua ai le ekalesia mai lona amataga, faapei lava foi ona auau o isi ekalesia i igoa ma suafa o o latou foi taitai.

O le saunoaga a le sui o le ekalesia le afioga ia Savea Al Harrington Lavea, o ia lea sa tusia le faaseā tusitusia, na ia ta‘ua ai le tulaga maualalo tele na faia e lea faifeau. Na ta‘ua e Savea ua mae‘a foi ona tuuina le kopi o le tusi i le BSA, faapea ai foi ma le Radio Samoa.

O loo tālia nei le sitepu muamua, o se feiloaiga lea ma le pulega a le leitio, ona faagasolo loa lea o le isi vaega i le va ma le BSA, ma lē o loo aafia ma faasaga tonu i ai le mata o le ū. O le tusi tusitusia ua tuuina nei i le BSA ma le Radio Samoa, o loo faamanino ai mea taitasi e manatu le ekalesia, ua see ese ai le polokalame mai tulafono o faasalalauga.

Saunoa Savea, e lē tatau i se isi faifeau ona faaleaga fua le galuega a isi auauna, atoa ai ma le lauga fua i talaaga o isi lotu, ae lauga sa‘o le Tusi Paia ma le finagalo o le Atua. E lē o se tiute o faifeau le laga fua o talitonuga o isi lotu ma lauga agai i ai. E ao ina silasila toto‘a le faifeau i lana mataupu a o lei saunoa i luga o le ea.

Ua mae‘a ona feiloai le faifeau ma le pulega a le Radio Samoa i le aso na sosoo ai ina ua mae‘a lana mataupu i le po. O le iuga o lea talanoaga na tali ai e le faifeau le faamaualalo ma sa tāpā ai se faatoesega faalauaitele mo le aufaafofoga i le aso lava lea.

E ui ina ua mae‘a ona faatoese faalauaitele le faifeau i luga o le ea, peitai e lē o taofia ai le tuuina pea ma le faaauauina o le mataupu agai i le malosiaga o faasalalauga a Niu Sila. Na ta‘ua e le sui o le ekalesia e lē o se fia tauimasui o le lotu, peitai e lē tuufauina le mataupu e alu, auā o le a taafili saunoa ai pea lava, ae tatau ona faia le mea amiotonu.

Na fesiligia foi le susuga i le faatonusili o le Radio Samoa, Lui Ponifasio i sona finagalo, e tusa ma lenei mataupu. Na ta‘ua e le susuga ia Lui Ponifasio e faapea: “Ua faateia foi a‘u i le mataupu ua tulai mai ona e lei iai se manatu e tupu lea tulaga i luga o le tatou leitio. Na ta‘ua e le Susuga i le faafeagaiga e faapea, sa valaau le susuga ia Falaniko o lē sa faafoeina le polokalame e susū mai ma faailoa foi i ai le lē talafeagai o le polokalame ona o aafiaga faaletulafono.

Na tuuina mai aloaia le faamaualaloga a le susuga i le faafeagaiga ma sa faapea foi ona tuuina atu i luga o le leitio se faatoesega e pei ona faafofoga i ai Samoa. O le taimi nei ua taofia uma polokalame o loo folafolaina ai le afioga a le Atua i luga o le Radio Samoa se‘i mae‘a ona feiloai le pulega a le Radio Samoa ma faifeau uma o loo folafolaina le afioga a le Atua i luga o le Ea.

Na lei maua se feiloaiga ma le susuga i le faafeagaiga is Falaniko ona o loo malaga i Samoa.