Faasala le tina Samoa, i faiga pepa malaga taufaasese

O se tasi o tina Samoa sa faia sana auaunaga ma se tautua i mataupu tau femalagaiga i Niu Sila faapea foi ma Samoa, ua faailoa mai e le matagaluega o femalagaiga a Niu Sila, le faasalaina nei i le faamasinoga i Niu Sila, i se sala tupe e tusa ma le $120 afe tala Samoa poo le silia ma le $70 afe tupe Niu Sila, e tatau ona ia toe totogi atu ia i latou e to‘a 16 na afaina i ana faiga faasolitulafono.

E faaopoopo atu i ona faasalaga, e 10 masina ua nofo vaavaaia ai nei i lona aiga i taimi faatapulaa ua aiaia e lē toe soona fealuai ai, e ta‘ua lea faasalaga o le ‘home detention’.

O le itu faanoanoa, ona e matuā toatele lava tagata Samoa na afaina ai i le solitulafono sa faatino e lea tina Samoa, o Uluata Ekuale, poo Ata Utai ma le tele foi o isi ona suafa sa iloa solo ai e tagata.

Sa ia faagaioia pepa malaga ma ni folafolaga e maua nofomau ma pepa faigaluega o tagata sa ia taulimaina a latou talosaga.

Peitai o tupe a tagata sa totogi atu i le auaunaga a lenei tina faipisinisi mo le faiga o a latou talosaga mo pepa malaga ma isi auaunag auma e pei ona folafola ane e lenei tina, e lei mafai ona toe maua ane na tupe, ae aunoa foi ma se mea e tasi o a latou talosaga na faatinoina.

O le isi vaega o le solitulafono sa faamaonia, o le leai lea o se laisene faaletulafono o lea tina na te lotea ma faatino ai fua mataupu tau femalagaiga i talosaga nofomau.

O lenei mataupu sa molia ai le tina ia Uluata Ekuale na umi se taimi o faagasolo ai suesuega a le matagaluega o femalagaiga, e tusa ai o ni tagi na faaulu ane e tagata na afaina ai le gaioiga faasolitulafono a lenei tina.

I le pepa o faamatalaga na tuuina mai le matagaluega o femalagaaiga a Niu Sila, o loo ta‘ua se faamatalaga a se tasi o sui sinia o le ofisa, (Immigration New Zealand’s acting Fraud and Compliance Manager), susuga Dean Blakemore e faapea, o le faasalaga ua faasala ai nei Ekuale, ua faia ina ia atagia atu ai le matuia tele o lana solitulafono na fai ma aafiaga ogaoga ua oo ai ia i latou sa tuu atu lo latou faatuatuaga i lenei tina mo le faia o a latou mataupu e pei ona ia muai folafola ai ana auaunaga, semanu sa ia silafia e lē o faamaoni.

Saunoa Blakemore, e maoa‘e le tele o sele ia na maua e Ekuale mai ana gaioiga sa ia faaseseina ai nai nei tagata Samoa, ma e leai se avanoa e tuufau ai e le matagaluega o femalagaaiga a Niu Sila nei ituaiga o solitulafono.

O le feau foi lea o loo momoli mai le mamafa o le faasalaga ua tuuina atu ia Ekuale, mo nisi lava o loo faia pea nei uiga faasolitulafono; o le a lē foi lava le faasaga mamafa mai ia i latou.

E tusa ai ma le tulafono, soo se tasi e na te tuuina atu i ni fautuaga i ni mataupu tau femalagaaiga i isi tagata, e tatau lava ona iai sona laisene ua tuuina mai i ai e le Immigration Advisers Authority, se‘i vaganā ai nisi tagata, peitai e tatau lava ona faamautinoa mai le ofisa. O i latou na e aofia ai loia, ma i latou o loo galulue i ofisa o Citizens’ Advice Bureaux.

E mafai e tagata uma ona latou saili ina ia faamautinoa poo iai se laisene o se tasi o loo ia faia ni fautuaga o mataupu tau femalagaaiga i isi, pe a agai i le upega lenei o faamatalaga: http://www.iaa.govt.nz  pe vili sa‘o lava le ofisa i le telefoni vilifua: 0800 422 422.

O inā e te silafia ai poo ai i latou o loo aogā pea o latou laisene, o ai foi ua lē o toe talia le tuuina atu i ai o se laisene, e aofia ai la ma le tina Samoa o Ekuale, lea na lei taliaina ona toe avatu i ai se laisene, ia Iuni o le 2010.