Faailoga taulaoa a le Tupu Tamaitai mo Aufaga Faimai Pisu Tuimauga

E amanaia ai ana tautua i le komiuniti a le Pasefika ma le itu tau aoaoga

Honorary QSM for services to the Pacific community and education

O se tina e galue punouai mai le agaga o le fia tautua mo ona tagata i sona tomai ua faamanuiaina ai e le Atua, ae na faateia le tina, le faletua ia Aufaga Faimai Pisu Tuimauga ina ua ia maua se faaeaea maualuga mai le Malo Niu Sila, ua tauaao atu i ai se faailoga taualoa a le Tupu Tamaitai o Peretania, e amanaia ai ma talisapaia le sao tele ma le tāua o lenei tina o Samoa i ana auaunaga i alo ma fanau o le Pasefika i le itu tau aoaoga.

O lenei faailoga na tauaao mai faatasi ma se tusi mai le afioga i le alii Palemia, John Key, ma e masani ai ona tauaao nei faailoga taualoa i le taimi e faamanatu ai le aso soifua o lana Maiesetete le Tupu Tamaitai o Peretania, mo nisi ua iloga ni a latou tautua i le malo Niu Sila i soo se matātā.

Ta‘ua e le faletua ia Faimai, sa tau sāua lava i lana faalogo e pei e ono aofia o ia i ni faailoga faapitoa, ae sa lei talitonu tele i ai, ona e pei ona muai ta‘ua, o Faimai e masani i le tautua e lē fai faatilotilo i se taui, ae o lona agaga atoa, ia iai se aogā o sana galuega mo nisi tagata, aemaise lava i alo ma fanau o Samoa i le itu tau aoaoga.

Ae ina ua taunuu mai le tusi mai le afioga i le Palemia, o inā loa na talitonu ai Faimai, ma o lana faafetai i le malo mo lenei faaeaea, ae sili lava ona sii a‘e le viiga i le Tamā i le lagi, auā o ia e ana le malosi ma le atamai ua mafai ai ona fai sana auaunaga.

O nisi vaega sa faamamafa i le saunoaga a le Palemia i lana tusi faafetai i le faletua ia Faimai, o lana tautua lea na ia saunia ai se tasi o alaga‘oa mo aoga i Niu Sila mo le Tausaga 7 & 8, lea sa ia faaigoaina o le MUAO.
O le MUAO e pei ona saunoa le faletua ia Faimai, sa ia tusia mo le Tausaga 7 ma le Tausaga 8, e faaaogāina e faiaoga e lē o ni Samoa e aoao ai le gagana Samoa.

Sa faafetaia foi e le minisita le faletua ia Faimai, mo lana galuega sa ia faaliliuina ai i le faasamoa le tusi o le NCEA, ina ia malamalama fanau ma mātua Samoa i suiga fou o le NCEA.
E lē gata i lea o lona sao i le tapenaina o le Pasifika Education Plan lea o loo faaaogāina nei i aoga, faapea foi lona auai i le talanoaina o National Standards ina ia amanaia gagana ma tu ma aganuu a le Pasefika.

O le tausaga e 1971 na autovaa mai ai Faimai i Niu Sila. E toafā o la alo ma lona alii le afioga Toleafoa Tuimauga, ma na ta‘ua i se faamatalaga a le faletua e pei ona faasalalauina i se tasi o nusipepa faaperetania i Aukilani, ina ua matutua o la alo sa ia toe foi ai i le kolisi faafaiaoga auā le toe tapu‘eina o lona silafia i le galuega aemaise lava ina ia faamasani i faatulagaga ma polokalame o aoga i Niu Sila ona e ese lava foi Samoa i le mea sa amata ai lana tautua faafaiaoga, ese foi lenei atunuu. Na ia lagona le tau popole aemaise lava i le gagana Peretania, ae sa faamalosiau lava le tamā o le aiga ma faamautinoa ia te ia, e leai se mea e faigata, e na te mafaia lava le toe agai i le kolisi faafaiaoga.

Ma o ina lava na amata mai ai loa le toe agai o le faletua ia Faimai, ina ua uma foi aoaoga ma ua maua faailoga aloaia e toe faatino ai le tautua faafaiaoga, e lē gata i aoga tulagalua ae faapea i aoga maualuluga i le faaitu i Saute o Aukilani.

Na faapea ai lava ona sailili atili le faletua i lona naunau e amata ona fafau a‘e se polokalame lea mo le aoaoina o le gagana Samoa mo fanau i totonu o aoaoga, ina ia avea o se tasi o a latou mataupu aoaoina.

E fā tausaga na toe foi ai le faletua i Samoa. O se poloketi i le va o le malo o Ausetalia ma le malo Samoa, sa maua ai se avanoa o Faimai a o galue ai i le ofisa faufautua mo aoga – Team Solutions i le aoga faafaiaoga i Epsom Aukilani.

Ona faamatuu mai ai lea o ia e galue i le poloketi mo le fā tausaga faavaitaimi. O le poloketi o le atinaega o alaga‘oa mo faiaoga ma tamaiti i le Primary Level.

O le taimi nei o loo avea foi o ia ma sui o le Vaega Faufautua a le matagaluega o aoga i Niu Sila e galulue soosootauau i le itu o aoaoga a fanau Pasefika, ma o loo ia faafoeina ai foi se polokalame i le gagana Samoa i luga o le Radio Samoa, i afiafi o Aso Lulu o vaiaso taitasi, e unaia atili ai le tāua o aoaoga i komiuniti Samoa i Aukilani.

O loo ia faafoeina i le taimi nei lana Aoga Amata e lē totogia e pei ona iai i Magele. Fai mai a ia, e leai se isi mea e sili ona ia maua ai le faamalieina, nai lo le vaai atu o loo aogā alaga‘oa sa ia galue e tuufaatasia, mo le aoaoina o nei fanau. E momoli ai foi le faamalo a le Samoa Times i lenei tina o le atunuu, i lona agaga finafinau mo se lelei o fanau uma a Samoa, lea ua mafai ai ona amanaia e le Malo Niu Sila ana galuega, aemaise foi o le tina ia Faimai o loo fesoasoani mai foi i le nusipepa, e tauala mai lana itulau masani i vaiaso taitasi, le Talanoa Aoga, lea o loo faasoa ai le tele o ana fautuaga lelei e lē gata i mātua, o faiaoga aemaise foi fanau, auā lava se lumanai manuia i le itu tau aoaoga.
Le aso na faalauiloa ai le tusi NCEA i le faa-Samoa