Faafetai Samoa

Ou te momoli atu le faamalo ma le faafetai ia i latou uma na palota i le faigapalota laititi a le itumalo a Botany lea na faataunuu i le Aso Toonai, 5 Mati 2011.

E lē o po se lilo e lē suia le faigamalo i le iuga o le faigapalota laititi lea i Botany.

Pau le naunauga sa ia te au, ia avea le faaiuga o lea faigapalota e momoli atu ai se feau tāua i le faigamalo a le National, e lē o fiafia tagata ia latou faiga faavae ma galuega faatino, aemaise le taugata ua iai nei le tau o le soifuaga talu le siitia o le GST mai le 12.5 pasene agai i le 15 pasene lea ua iai nei.

Ua maua mai nei le iuga i lona faitauga muamua, ua manumalo le sui a le National i Botany.

E ui i lea ae ua maitauina, e toatele le aofai o tagata sa masani ona lagolagoina le National i le palota o le tausaga 2008 latou te lei palota i le faigapalota lea talu ai i Botany.

O se faatusatusaga, i le tausaga 2008, e 17,382 le aofai o tagata na palota mo le National, a o lea ua pa‘ū nei na o le 8,150 le aofai o tagata na palota mo le sui a le National lea na manumalo i Botany.

O lona uiga e silia ma le 9,000 le aofai o i latou e masani ona lagolagoina le National i Botany, o lea e lei palota i le faigapalota laititi o le Aso Toonai ua tea. O le fesili e mafua aisea ona lē palota ia tagata?

O le isi itu tāua, e ui ona malolo le sui a le Leipa, ina ua maua na o le 4,154 le aofai o ana palota na maua, ae a faatusatusa ma palota na maua e le National o le 8,150, o lona uiga na o le 3,996 palota e va ai sui ia e toalua.

A o le va o palota a le Leipa ma le National i le tausaga 2008, e 11,000.

E 17,382 le aofai o palota na maua e le sui a le National, ae 6,510 palota na maua e le sui a le Leipa.

E talu mai le faigapalota o le Aso Toonai i Botany, o lea ua pa‘ū le aofai o palota ua va ai nei le sui a le National ma le sui a le Leipa i le 3,996 palota.

E ui lava na malolo le sui a le Leipa, a o lea ua maitau atu e silia ma le 9,000 le aofai o tagata na palota muamua i le National i le tausaga 2008, o lea e lei palota talu ai.

Na silia ma le 28 pasene le aofai o tagata na palota mo le sui a le Leipa i Botany i le Aso Toonai ua tea, pe a faatusatusa i le 21 pasene o palota na maua e le sui a le Leipa i Botany i le tausaga 2008.

Talu ai nei feeseesega o le faaiuga o le faigapalota i Botany i le Aso Toonai ua tea, pe a  faatustusa i le faaiuga o le faigapalota i le tausaga 2008, ua iai le talitonuga ua toatele i latou (9,000) ua lē palota mo le National, ma ua tele le siitaga o le aofai o tagata na palota mo le sui a le Leipa pe a faatusatusa ia i latou na palota i le tausaga 2008.

I matematega o mafaufauga, e mafai ona tatou faapea atu, ua aliali le lē fiafia o tagata Botany i le faigamalo a le National ma lana palemia.

Pau lava le faamoemoe, ia tatou tapena ma sauni mo le faigapalota faalauaitele a Niu Sila mo le aso 26 o Novema, o le faaiuga pito i sili ona tāua lea.

Ona oo mai lea i le sauniga lotu tuufaatasi a Ekalesia lea na faia i le Aso Sa, aso 6 Mati 2011, i le maota o Malaeola i Magele.

E ese le matagofie o pesepesega a le aufaipese a le Fetu Ao Youth Choir, faapea le aufaipese a le EFKS Magele i Sasa‘e ma le aufaipese a tina o le ekalesia Metotisi Toga a Lotofalei‘a i Magele.

Faafetai tele mo outou pesepesega matagofie ua atili ai ona manaia le tatou sauniga.

Faafetai foi i le aufaipese faapitoa a le Hypnotics, lea na latou fatuina se pese faapitoa e momoli ai le feau o le  faamalosiau i aiga uma i Kalaisetete na aafia i le mafuie.

E faapitoa lava lau faafetai mo le afioga ia Tofaeono Tanuvasa Tavale, le afioga i le Peresitene Aoao ma le latou Ekalesia mo le faaavanoaina o le maota o Malaeola e faataunuu ai lea faamoemoe.

Ona ua lē avanoa le afioga ia Patele Iosefo Timu e taitaia lea sauniga, o lea na lafo ai loa i le susuga i le faafeagaiga o Fakaofo Kaio o le Moderator o Aukilani aoao mo le Ekalesia Presbyterian o Aotearoa NZ.

E toatele ekalesia eseese sa auai, faapea foi sui o Maori, o sui o talitonuga faa-Mosalemi, faapea foi sui mai Saina.

Sa fiafia uma ekalesia sa auai, ma faaiu ai lea sauniga i le talosaga na momoli e le susuga i le Peteriaka Fereti Pei, mai le Manukau Stake, o le Ekalesia o Iesu Keriso Le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Faaiu atu lenei tusitusiga i le momoli atu o le faafetai i le Atua o lenei ua maua tala fiafia ua iu ma le manuia le faigapalota o si o tatou Atunuu, ma e leai ni faaletonu poo ni faalavelave na tulai mai e pei ona tatou vaaia faalavelave o faigapalota i isi atunuu mamao e pei o Asia ma Arapi.

O lea lava sa foliga ua saogalemu tulaga uma o lenei faigapalota i Samoa.

Faafetai i tupu ma e‘e i le lava papale ma le onosai ua tumau pea le tausi o le filemu i le tatou atunuu, ma o uiga lava nei ua avea ai lava Samoa ma ta‘ita‘i i le Pasefika talu ai lona tausi o le filemu ma le va lelei a o faatino faiga faatemokarasi.

Soifua