Faaee suafa Toosavili Akiepikopo Ekalesia Agelikana

O le faaaloalo maualuga a le ekalesia Agelikana i Samoa e tauala mai i le taitai o le ekalesia o loo umia foi se tofiga tiakono maualuga o le lotu i Samoa, le faletua o Taimalelagi Fagamalama Meleisea Tuatagaloa ma lona aiga i Poutasi i Falealili, ua faaee ai le suafa Toosavili i se tasi o taitai maualuga o le ekalesia i le lalolagi le Akiepikopo o York, o Dr John Mugabi Sentamu. O se pine faamau lea o le malaga asiasi muamua mai i Samoa o le alii Akiepikopo e lona lua i le taitai aoao le Akiepikopo o Canterbury. O le Aso Tofi na tea nei na faatino ai lea faaaloalo maualuga i le afioaga o Poutasi i le Paia o Alo o Fanene i le afifio o Tuatagaloa ma Meleisea.

O le suafa Toosavili ua faasuafa ai le Akiepikopo ma o le suafa matai foi lea na faasuafa ai le Palemia o Niu Sila o Toosavili John Key, i se tasi o asiasiga a lea taitai fa’alemalo i ni tausaga e lei mamao tele atu.

O le asiasi mai i Samoa mo le taimi muamua o lea taitai o le ekalesia Egelani ma le Agelikana i le lalolagi, o se tulaga maualuga lea i tagata lotu o le ekalesia i Samoa auā o ai na iluilu ma talutalu e mafai ona afea Samoa e le Akiepikopo Dr John Sentamu ma lona faletua faapea se tasi oo la alo tamaitai.

O le feau na aumai e lana afioga o le puipui malu o le lalolagi mai suiga o le tau poo le climate change. O lana saunoaga faalauaitele i se mafutaga na faia i le maota Samoa o le pulega o Tagata Tafafao i le eleele fou i Apia, na ia finauina ai ni taitai lelei e faia ni fuafuaga mo le faasaoina o le tatou lalolagi mai tulaga ogaoga ma le matautia o loo faia e isi atunuu o le kelope ua afaina ai le lalolagi i le vevela poo le global warming, ma ua mafua ai ona siitia le sami poo le suatai. O Samoa e pei ona faaalia e lana afioga o se atunuu matagofie o loo siomia i atumauga ma fanua lafulafua ma fanua lafu lemu. Peitai o le latalata foi o nofoaga o Samoa o nonofo ai tagata i le sami, o le a lē fesiligia le ogaoga o ni aafiaga pe a siitia le sami.

E mafua lea tulaga i suiga o le tau o le a liusuavai ai mauga aisa o le konitineta malulu ma le pole i Saute ona siitia ai lea o le suatai. O lona taunuuga o le goto i le sami o le atunuu atoa. E pei ona silafia o popolega ia o loo laualuga nei i atunuu laiti uma o le lalolagi lea sa fono mai i Samoa i le tausaga ua mavae i le masina o Setema.

O le vaiaso na tea nei na faaleo ai ia popolega i luma o le pulega o le fono faatonu a Malo Aufaatasi le United Nations Security Council. O le Palemia o Samoa susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi sa saunoa ai i le fonotaga ma fofola i taitai o Malo o le lalolagi o loo aofia i le Pulega o le Fono Faatonu o le Puipuiga a Malo Aufaatasi ia atugaluga.

O le saunoaga a le Akiepikopo i le fono faalauaitele ma le atunuu sa ia faapea ai, afai o loo soifua ma ola fiafia tagata o Samoa ae ua faamata‘u nei e suiga o le tau, o lona uiga o ni gaioiga a nisi atunuu e faitau miliona maila le mamao ese ma le atunuu. O kasa oona o loo pua‘ina atu e fale gaosioloa a malo tetele ma mauoloa o loo tuua‘ia i suiga o le tau.

O kaasa oona ia e pua‘ina atu i le ea o loo siomia ai le lalolagi ma mafua ai ona manifinifi le ‘afu‘afu o le lalolagi ma tupu ai le vevela ua malosi, lea ua fai mai le ausuesue poo saienitisi popoto ua liusuavai ai aisa o le pole i Saute.

Le taitai o le ekalesia Agelikana ma le sui o le Malo Peretania i Samoa le tamaitai loia le susuga Brenda Heather Latu, i le feiloaiga ma tusitala