Asiasiga a Jacinda Ardern, le Palemia o Niu Sila i Samoa

E 3 miliona mo Gita ae leai se nofomau mo le au tau apu

Ua sipela lelei mai lava e le Palemia o Niu Sila ia Samoa, le eseesega o mea e lua, Polokalame o Galuega Faavaitaimi Seasonal Workers Scheme ma le Polokalame mo avanoa faigaluega tumau (Employment Scheme.)

Pei ole faataitaiga, o moomooga na ole tatou malo, ia avane tagata ole polokalame o Galuega Faavaitaimi  (Seasonal Workers Scheme) e faalava ai le numera 1,100 o tagata Samoa ile tausaga e agavaa i lalo ole isi Polokalame lea, o avanoa faigaluega tumau poo le  Employment Scheme.   

E 1,100 avanoa faigaluega tumau mo tagata Samoa e maua galuega i Niu Sila, ua tele tausaga e lē o mafai ona faamalieina ona ole faigata ona ausia ma faamalieina o ona aiaiga fai.

Peitai sa iai le manatu ose vaega i Samoa, atonu e mafai ona tatalo atu ia Niu Sila, e avatu tagata o gasolo atu i lalo ole polokalame o galuega faavaitaimi, Regional Sesonal Scheme RSE, e faatumu ai le 1,100 lea, ina ia manuia atu ai latou i avanoa faigaluega nofo mau.

Peitai e lē o le tulaga lena oloo iai le silafia ole tamaitai Palemia o Niu Sila, Jacinda Ardern ma ia folafola mai ai ia Samoa: “E eseese mea na e lua, ma eseese foi o la aogā ma le mafuaaga na amata ai.”

“Oloo silafia lelei e lona atunuu o Niu Sila, le polokalame lea ole au tau apu, ole matua tele lava o lona sao ia Samoa, faapena foi mo Niu Sila. Ae oloo faaeteete lava Niu Sila ile auga o lena polokalame na faavae ai, pei ole maua o tomai faapitoa o tagata faigaluega, e toe foi mai ma latou i Samoa.”

“Ua iai foi se maliega a malo e lua, ile agaigai i luma ole polokalame mo atunuu e lua.  Pei ole manuia ai o Samoa i tupe faamomoli, ma tomai o latou tagata faigaluega, ma ia toe foi mai tagata faigaluega faavaitaimi ma le tomai ua maua.” Talanoa Jacinda, “ole mafuaaga tonu lava lena ole eseese o sini autu o mea ia e lua.  Mo avanoa faigaluega ole quotas scheme, ma le tagata faigaluega faavaitaimi RSE.”

“Ma oloo faaauau pea faatalanoaga faatatau i manaoga o mea na e lua, i mea fai e faaleleia atili ai, i galuega o faia i Niu Sila. Pei foi ona iai avanoa ile itu o konekarate faufale, pei ose faataitaiga lena oloo fai ma fetuuna’i iai e lona malo.”

Na ia talanoa foi ile “mataina ole feagaiga faaleuo a Samoa ma Niu Sila. “Ae ole malaga mai i Samoa ma isi atunuu ole Pasefika, e tāua ai lava feiloaiga ma  faatalanoaga fai.

  “O Niu Sila ma Samoa ua tele itu oloo galulue faatasi ai, aemaise o mataupu tau aoaoga, ma le atinaeina o pisinisi. E tatau ona faia mataupu oloo manaomia ile taimi nei pei o aafiaga ile afā o Gita, lea na aafia ai Toga, Fiti ma Niu Sila ile talu ai nei.

  “Ole fesoasoani a Niu Sila, i galuega amata, na ala ai ona aumai le fesoasoani tupe e $3miliona tupe Niu Sila, pe ‘afai e faailoa atu mea na faaleagaina, e pei ole solo o mauga ma isi mea e pei o fale na aafia, e ono aumai ai se isi $3miliona mo galuega faaleleia mo ia vaega.

“Peitai ole mataupu tau i Suiga ole Tau, e tatau foi ona fai le sao o Niu Sila, mo atunuu ole Pasefika. E iai isi vaega, pei o tupe faaune, ina ia aogā ile tamaoaiga o Samoa, e pei ole $6.5 miliona mo vaega tumaoti, ma ia lagolagoina ai le vaega talavou ma le au fai pisinisi tamaitai.

Ua galulue faatasi ai ma le matagaluega o Pisinisi, e lagolago le au faipisinisi talavou ma latou foi metotia.

Ole asiasiga ale tamaitai Palemia, na maua ai le feiloaiga ma le faalapotopotoga ale SBEC Small Bussiness Enterprise Corporation, oloo unaia le faia o pisinisi laiti, ma lagolagoina ele malo o Niu Sila.

Na afea foi le faasao ole togatogo i Moataa, ma faasolo atu ile Iunivesite a Samoa NUS, Papaigalagala, ole nofoaga ale Habitat Humanity i Magiagi, ole malae o Malisi i Lotopa, le Mataaga ole Robert Louis i Vailima ma faaiu ai le aso, ile fiafia e faia ile maota ole sui ole malo o Niu Sila i Samoa i Letava, ile po ole Aso Gafua ma tuua ai Samoa ile taeao ole Aso Lua.