Aisea ua aumai ai le toatele o tagata Samoa i Niu Sila ae leai ni galuega ma mea e nonofo ai?

O se tasi lea o fesili tāua na fesiligia ai sui o le Matagaluega o Femalagaaiga e le toatele o nisi o le tatou atunuu sa auai i le semina mo le faamalamalamaina o mataupu tau femalagaaiga, lea sa faataunuuina i le Aso Lua o le vaiaso na tea nei i Manukau.
Na faamalamalamaina taiala eseese i mataupu tau visa, le Quota scheme a Samoa, sponsor, aemaise le taiala mo tagata overstayer, faapea foi le faamalamalamaina o le filifiliina o ofisa tautua mo le faatautaiaina o pepa apalai mo visa, ma le tautua a le matagaluega o le fesoasoani i le tau faamautuina o ē faatoa autovaa mai i Niu Sila.
E pei ona silafia, o le toatele o tatou tagata, ua omai i Niu Sila i lalo o le quota i tausaga taitasi, ae faaletonu galuega, o loo tau saili foi ni mea e nonofo ai.
O le sui o le Pacific Quota Division, o loo faauluuluina le vafealoai ma Tagata Pasifika, (Pacific Relationship Managers), le tamaitai o Eva Williams, o loo galulue ma le susuga John Hellesoe i le ofisa e faagaioi ai apalai mo le quota, e lē gata mo pepa apalai a tagata taitoatasi, ae o le la galuega patino, o le saili o Pisinisi ma fale faigaluega, e maua ai galuega poo job offers, mo ē ua faamanuiaina i le Se‘i o le Quota i tausaga taitasi.
Na saunoa Eva, e telē le faaletonu o iai nei, ona o le lē faamaoni o le tele o tagata ia latou maliliega ma le Matagaluega o le Ofisa o Femalagaiga. O le toatele o nisi ua maua job offers ma faamanuiaina i galuega ua maua e pei ona la galulue ai, ae ua omai foi i Niu Sila, ua lē tausisi ma le faamaoni i le konekarate faigaluega, ua ese foi nisi tonu ua fai ma aiga i Niu Sila. Ua tupu ai loa le tele o faafitauli, faigata ona sue galuega, lē mafai ona maua se nofoaga lelei e faamautu ai le aiga ma le fanau.
“E lē faigofie le sailiga o pisinisi faigaluega e ofoina mai ni galuega mo tagata Samoa i lalo o le Quota. E telē le galuega o loo fai, mo le taumafai e faamautu ma faama‘oti ia konekarate faigaluega ma ia kamupani. Ae e fai si faanoanoa, ona ua iai nisi kamupani ua lē toe fia ofoina mai ni galuega, ona o le faaletonu o tatou tagata faigaluega.”
“E pei o le kamupani avepasi, sa iai se taimi na manaia ai le tele o galuega na ofoina mai, ae peitai, ua lē faamaoni tagata, ua tele faamolemolega, ua lē faamaoni i taimi faigaluega, ua lē toe maua ai lea konekarate”.
Na fesili foi se tasi o tina na auai, e suafa ia Fialauia, pe aisea e leai ai se polokalame faapitoa a le malo, poo se nofoaga faapitoa foi, e muai faamautu ai mo sina vaitaimi puupuu, le toatele o tagata Samoa o loo autovaa mai i Niu Sila mo le nofomau, e aoaoina ai ituaiga fesoasoani e tele ma auaunaga a le malo Niu Sila mo le silafia, e tapena ai o tatou tagata ia manuia ma solo lelei le latou faamautuina i se olaga fou i totonu o Niu Sila, ma foia ai le tele o faafitauli o loo tutupu i o tatou tagata.
E pei ona silafia, o loo iai nofoaga tuma‘oti faapea i totonu o Aukilani aemaise i Magele ua saunia e le Malo, mo le fesoasoani mo tagata sulufai poo refugees mai atunuu Asia ma isi, o loo tali lelei ai o latou manao, ma aoaoina ai i latou.
E maua ai potu lelei mo le faamautu ai o ia tagata ma o latou aiga, ma tapena lelei ai ia manuia lo latou nonofo ai i Niu Sila. Ae aisea e lē tatala ai le avanoa mo tatou tagata Samoa mo lea fesoasoani?
Sa tali le susuga Iani Nemani o le sui a le matagaluega o Femalagaaiga (Community Liaison Advisor), o ituaiga fesili ia, e aogā tele ona laga mai e le komiuniti ma avatu ia te ia, mo le fautuaina o i latou o loo fai filifiliga i totonu o le Matagaluega.
Auā o le mafuaaga tonu lava lea o le fai o semina nei, ia faafofoga le ofisa i mea o loo moomia ai le fesoasoani mai o tatou tagata. Aemaise le faamalamalamaina o taiala o mataupu tau femalagaaiga a Niu Sila.
E tele nisi mataupu ma fesili na fofogaina e le toatele a le atunuu i lea aso faasaga i le matagaluega, ae peitai, e lē mafai ona taoaofai uma i se semina e tasi. O le faamoemoe lava a le matagaluega, ia logologo puialii pea lo tatou atunuu ia latou auaunaga ma le tautua.
Sa fautua mai le susuga ia Iani, afai e iai ni fesili mo le faamautu ai i Niu Sila, aemaise ni fesili mo le fia silafia o taiala a le matagaluega, e sili ona faafesootai atu o ia i le telefoni, (09) 914 4195 pe imeli: iani.nemani@mbie.govt.nz.