To‘alua tagata ua maliliu i le fiva ma pata le tino

Ua oo i se tulaga malomaloā lapataiga mai le soifua maloloina i Samoa ona o lea ua faamaonia ua toalua ua maliliu i le gasegase o le fiva ma le pata o le tino le AFR poo le Acute Fever and Rash.

O se tasi o gasegase o se tamaitiiti 14 tausaga le matua, lea na faamatala mai e se molimau, o se tausi soifua na tiute i le po o le Aso Lua na tea nei e faapea, na nanati atu le aiga mo se togafiti ae na faasino i ai e le vaega o loo taunuu muamua i ai gasegase le outpatient, e ave i le vaega o loo taofia ai fanau ona ua leai se moega i le outpatient.
Fai mai le molimau a le tausi soifua (taofia le suafa) a o agai atu le aiga ma le tamaititi i le vaega o le falemai na faatonu e ave i ai, e lei taunuu le gasegase ae palasi (collapse) ma maliu ai lava. Sa taumafai e sailia se finagalo o le pulega o le vaega o le auaunaga a le soifua maloloina le National Health Service mo se faamatalaga ae sa lē maua i latou e mafai ona talanoa i le au tusitala ma le au faasalalau.

O faamaumauga lata mai ua ta‘ua ai e le Faatonu Sili o le soifua maloloina i se pepa o faamatalaga ua to‘a 21 i latou ua masalomia i aga o le AFR le pata o le tino ma le fiva. E aofia ai ni tamaiti se toalua mai le va o le 2 ma le 13 tausaga le matutua o loo maualuga masalomiaga ua aafia i le vairusi faapea se tamā 45 tausaga ua taofia i le vaega tigaina ona o auga lava ia.
Talu mai le Aso Toonai na tea nei sa taumafai atu ai pea i le pulega o le auaunaga o le soifua maloloina mo se isi faamatalaga lata mai, e lei manuia. Peitai o loo iai ni molimau e lei faamaonia ua ta‘ua ai e toavalu nisi ua faamaonia ua maua i le vairusi o le chikungunya o se isi foi auga o gasegase e mafua mai i le namu e aafia ai tino i le tiga o ponaivi, fiva ma e ono oo lava i le pata ai ma le tino.

O gasegase ua aafia ai nisi o le atunuu e lē o iai ma se tasi ua maua i auga o le isi faama‘i e mafua foi i le vairusi e feaveai lava e namu le fiva o ponaivi poo le dengue fever. O se lipoti na faasalalau e le Talamua-Online na malosi ai se agiagi o lagona faaalia o le faatonu sili aoao ina ua feiloai ma tusitala ona o le sese o lea lipoti.

Na ta‘utino ai le tusitala o le Talamua-Online sa tusia le lipoti ua sese le faasalalauga ua ia faia. O atugaluga o le faatonu sili aoao ona ua tusi mai paaga faalesoifua maloloina mai atunuu o le a malaga mai usugafono i le fonotele a atunuu laiti tau tauatia‘e o le lalolagi ma faaleo le lē fiafia i le lē logoina atu o le dengue fever ua aafia ai se tagata i Samoa.

O le finagalo o le faatonu sili aoao le tofa Leausa Toleafoa Dr Take Naseri, o le lē sa‘o o faamatalaga e faasalalau pe a oo i ni gasegase ua masalomia ua aafia ai ni tagata e taitaiseseina ai le toatele.

O lana talosaga i le au tusitala ma le au faasalalau poo le media, ia galulue faatasi ma le matagaluega, ona e lē o natia e le soifua maloloina se faamatalaga e manaomia.
Le afioga i le Faatonu Sili Aoao o le Soifua Maloloina, Leausa Toleafoa Dr Leausa Take Naseri (ogatotonu) ma le tamaitai fomai o Tuli‘au Dr Saine Vaai ma le susuga Seve Sinei o le soifua maloloina lautele le public health service