Ua na o le SIDS lava galuega o le vaiaso

Ua unai le galuega a le Matagaluega o Punaoa faanatura ma le siosiomaga atoa ai ofisa eseese o le malo ma aulotu i le faamamāina o le talafatai o le taulaga, atoa ai matafaga ma alavai eseese. E lē o faaitiitia le tele o le otaota lafoai o loo vaaia pea aemaise i le talafatai o le taulaga.
A faamamā atu foi le taulaga ae toe vaaia foi le lepa o le vaivai i isi ituala auā e leai lava ni alavai o faamautu ai le tafe o le vai o le timu. Ua tau faauma lava galuega o le maketi ia oo mai le fono tele e lei mae‘a lava ma fau le toatele i luma ane o le alatele i Fugalei i le faatau ai o meamata ma isi fua o faaeleeleaga.

Ua taumafai le galuega tele a le Ekalesia i le Ioane Viliamu ia mae‘a lelei i le taimi e faagasolo ai le fono le toe faafouga atoa lea ua fai ona o le tu auala ma le lē manaia o le gasolo o le fono o tau faauma lava le galuega.

O le tulaga foi lena ua iai le tele o isi galuega tetele e lē o fesootai ma le SIDS ae o loo ua unai le vave ona faamae‘a ona o le vaaiga lautele o le taulaga o Apia ia lelei atoatoa i le taimi e agai mai ai tagata o le fono tele lenei a malo laiti tau atiae o le lalolagi.
Ua sosoo timuga i lenei vaiaso ma o iina lava e iloa ai le faaletonu i le sau o le vai ma lepa i vaega o le taulaga ma o le talotaloga ia mugala le lua vaiaso o le fono auā e matuā lē manaia foliga o Apia i le taimi e tetele ai timuga ona o alavai e lē o fealofani i le fesootaiga o le vai e agai i le sami pe afai e faaauau ona faaletonu le tau.

O lea ua usuia i lenei vaiaso le fono a tupulaga talavou lea e to‘a 100 talavou o Samoa ma le isi to‘a 100 o le a faapea ona filifili mai i le Pasefika i le latou foi fonotaga mo tupulaga o atumotu laiti e faia i le vaiaso mulimuli o Aukuso, i le taimi lea e fono ai faalapotopotoga tuma‘oti i totonu o Samoa a o lei amata le fono a sui o malo taitasi lea e faia i le vaiaso muamua o Setema.
Ua tele lava ina vaaia le mae‘a o galuega i totonu o le nofoaga tutotonu o le fono tele i Tuanaimato se‘i vaganā ai galuega faaiu ia ua faalauiloa mai le ave i nisi o konekarate i Samoa nei auā le galuega o fesootaiga o le nofoaga mo ofisa faasalalau ma nusipepa i Tuanaimato lava.

O lea e faagasolo fonotaga a le au gasese i le taimi o le fono ae faapea foi le au gasese mo faleaiga o le a faatutū i lea nofoaga. O lea foi ua unai i luga puipuiga o malaevaalele ma vaa la‘u oloa ma vaa a lalo la‘upasese i le tau taofiofiga o le faama‘i lea e pei o le dengue fever e ta‘ua o le Chikungunya ua oo mai i Samoa ae ua faitau selau tagata Amerika Samoa ua maua ai.

E pesia i le namu lenei ma‘i ma ua i Samoa le namu e mafai ona sasao ai lenei faama‘i ma o le taumafaiga ina ia oo mai le SIDS ua maua se togafitiga sa‘o auā e na o le panadol lava ma le inu o le vai mamā lea e unai mai i faasalalauga, ae e lē o iai se togafitiga vaganā ai vailaau e togafiti ai le dengue fever lea e faaaogā.
E toatasi ua maliu i Amerika Samoa i lenei faama‘i pepesi.
Se vaaiga i le tapenaga o fale o le a tauaofia ai le fonotaga a taitai o malo tauatiae a Malo Aufaatasi

Se vaaiga i le tapenaga o fale o le a tauaofia ai le fonotaga a taitai o malo tauatiae a Malo Aufaatasi

Se vaaiga i le tapenaga o fale o le a tauaofia ai le fonotaga a taitai o malo tauatiae a Malo Aufaatasi