Manatu le Palemia, e oo atu ile 2100 ua pese ile aufaipese ale Alii

Ua o tatou iai nei ile tausaga e 2018 ma faasolo atu ai lava ile tausaga e 2100, lea na talanoa iai le taitai ole malo, e oo atu iai ua pese ile aufaipese ale Alii.

Na afua lea talanoa ale alii Palemia, ina ua fesiligia i ana polokalame faagasolo i vaiaso taitasi ma tusitala, ua faaigoa ole 2AP ma le Palemia.  Na fesiligia ai poo ā ni mataupu ole a talanoaina ile Fono a Taitai ole Pasefika (Pacific Island Forum) lea ole a usuia i Nauru ile tausaga nei. Ole vaiaso ua mavae sa toesea ai le alii Palemia ma le atunuu, e auai ile aso faamanatu o Nauru. Tausaga nei ole a talimalo ai Nauru ile Fono a Taitai ole Pasefika, ma avea ai le alii Palemia o Samoa ma sui auai.

Ae o nisi nei o mataupu na talanoaina ile fono i Nauru ma lipotia e lana afioga i luga ole leitio ale malo ile vaiaso ua tuanai:

“O mataupu faaauau, ole mea mo’i a ia o mataupu a o lea ua agai uma iai le lalolagi, ole faatāua ele lalolagi masalo poo le isi 10 tausaga e lē toe tuu itiitia ole mea a lea ole fesuisuiai ole tau ma le afaina o malo ma atunuu.”

“O fesuiaiga ole tau, e lamatia ai le soifua, e lē gata o taumafa, soifua maloloina mea uma a. E aafia uma ai ile soifuaga atoa o tatou tagata, soifua maloloina, o aoga, auā e tasi a le agi mai ole afā ae malepelepe uma foi faleaoga, afaina falema’i. Ia e lē gata i lena, ae ole afaina o auala ona tele foi lea o tupe e alu ai ile toe faaleleia.”

“Ae lē gata i lena ole tulaga ile faatama’ia ole tele o mea e tautua ai le atunuu nei e aofia ai le uila, telefoni o meau ma a faapena. Ae ile vaai la a ta’ita’i ole lalolagi, e leai se isi lu’itau e sili atu ona ogaoga nai lo le fesuiaiga ole tau. Ole ala foi la lena o lea ua faataoto ai polokalame mo le lagolago mai o atunuu tetele i atunuu oloo pito afaina ile fesuiaiga ole tau.”

“Mo le Pasefika lava latou, o fesuiaiga ole tau e agai tonu lava ile mafanafana foi lea ole ea ia ma le liusuavai ole aisa, ona siitia ai lea o tafeaga ile sami, ia ma siitia ai le maualuga ole suātai; ia ona magoto uma ai lea o eleele tu maulalo.”

“O lona uiga la mo atunuu ia, e tai pei o Toga, tai pei o Kiripati o Tuvalu na’o nai futu e maualuga ai mai le sami, ia o lona uiga e magoto uma a ia atunuu.”

“E oo foi la ia tatou, afai e sa’o i tulaga ia auā e eseese a vaaiga a saienisi, o isi saienisi e fai mai e ono oo i luga ile 100 futu le maualuga. Ia a 100 futu oka oka oka, o lona uiga e leai se nuu e toe aliali i luga. O lona uiga o inā e mata tuaau ai tagata, i mea oloo tutū ai nuu ile taimi lenei.”

“Ia o lona uiga o tatou, e lē iloa poo le mea lele e tu mai ai le molī ole ava i luga ole mauga, lē iloa poo inā lea laa amata ona iai le aau fou i na ona aso. Ole tele a o mataupu ia e aliali mai nei pe oo atu ile turn of the century o lona uiga o lea ua tatou 2020 e oo atu la ile 2100 ia ua tatau ona tupu mea na; ia e tupu ane ua ta leai ua ta pese mai ile aufaipese ale Alii.”