Faamavae John Key

John Key
John Key

Ole faamavaega faafuasei ale Palemia o Niu Sila, To‘asavili John Key mai le tofi Palemia faapea foi ma upufai o malo, na faate‘ia ai le atunuu atoa, aemaise i latou sa galulue vavalalata ma ia. “Ose aso faanoanoa mo le atunuu atoa, auā o John Key ose taitai mataalia, e tele ni mea lelei sa ou a‘oa‘oina mai ia te ia,” ole saunoga lea a Jami-Lee Ross ole faipule mai le itumalo o Botany.

Ose tasi o mau ale alii Palemia malolo, ole filifili tatau ole taimi e faatino ai ni fuafuaga lelei, e talitonu le toatele. Ole faamavaega a John Key, e ui ina faate‘ia ai le atunuu atoa, ae ua filifilia lava e John Key le taimi talafeagai lelei e tuuina mai ai lana faamavaega, ile masina mulimuli ole tausaga.

E ui i taaviliga masani o mataupu faapolokiki, peitai a vaai ise vaaiga lautele, e onomea ona faapea, o John Key ose taitai sa iloga lona tulai mai e taitai le atunuu, ose taitai sa finau mo le tamaoaiga o Niu Sila i ona taimi faigata, ose taitai foi sa mafai ona ia lalago le sa ole atunuu ile tele o taimi faigata a‘o tulai mai ile tofi taitai.

Na ta‘ua e To‘asavili John Key i lana saunoaga faamavae, “Ole avea o ia ma Palemia ose galuega sa tuu atoa iai lona iloa ma lona malosi, ose galuega foi sa meemee ai.”

Atonu e iai nisi o mafuaaga e lē o faailoa mai ua mafua ai ona faamavae le alii Palemia, peitai i lana saunoaga e faailoa faalauaitele lana faamavaega, na ia ta‘ua ai, “Ua sefulu tausaga o avea o ia ma taitai, ma ua oo ile taimi e tatau ai ona faasee tuagalu. Ole sefulu tausaga ose taimi umi, ma ose faaiuga ua ia faia mo lona aiga.”

Na ia ta‘ua le tele o taimi e tuai ona malolo ai i po ona ole pisi o lana galuega, e faapea lava foi ona ala atu ai ma lona faletua ia Bronagh, e tautoalua ana galuega, e lē gata i lea ua manatu alofa foi isi ana fanau ia Steffie ma Max, ua matutua tamaiti, ua avea oni talavou, peitai, e lē o mafai ona maua se avanoa e ola saoloto ai e pei o isi talavaou ona e faasinomia lava si ana fanau e tagata, ona o ia ma lana galuega.

Ole Aso Gafua, 12 o Tesema, ua faamoemoe ole a tauaofia ai le faafaletui ale National Party e filifili ai se taitai fou ole pati, o ia foi ole a suitulaga ia John Key ile tofi palemia ole malo Niu Sila. Na faailoa e John Key, ole taimi e mae‘a ai lea filifiliga ale vaega faaupufai, ole taimi foi lea ole a aloaia ai lona malolo mai le tofi palemia ole atunuu.

“Ole a feagai le pati ma se faiga filifiliga faigata ile vaiaso fou,” ole finagalo faaalia lea ole alii faipule mai Botany ia Jami-Lee Ross. Na ia ta‘ua e moomia se Palemia e mafai ona ia faaauauina le galuega sa tauave e John Key, ose taitai e mafai ona faatumauina le lelei ole tamaoaiga ole atunuu ma ia mafai foi ona faatuputeleina galuega i totonu ole atunuu.

Ile faailoa mai ole faamavaega ale alii Palemia na vave lava ona tali atu iai le taitai ole Labour, Andrew Little, e ala ise feau tusitusia i luga ole Twitter, na ia tusia ai, “Sa tautua John Key ile loto finau ma le alofa mo le atunuu, e momoli atu a‘u faamanuiaga mo ia ma lona aiga.” Na faailoa foi le agaga faafetai ole pulenuu o Aukilani ia Phil Geoff ile tautua a John Key mo le atunuu ma momoli foi iai ana faamanuiaga mo ia ma lona aiga.

Ole agaga foi lea e tasi na saunoa iai le taitai ole Green Party ia James Shaw, ole faamalo ia John Key ma moomooga alofa mo ia ma lona aiga.

Na ta‘ua foi e Shaw, poo ā lava feeseeseaiga faapolokiki sa iai, ae na tuu atoa le malosi o Key e tautua ai ile atunuu e ala ile tofi taitai ole National Party ma le tofi Palemia o Niu Sila.

E ese ai le lagona faaalia ole taitai ole New Zealand First, le alii faipule o Northland ia Winston Peters. Na ta‘ua e Peters, e leai se faaeaea e ave ia Key ma lana faamavaega, talu ai, e lē o tulaga lelei le tamaoaiga ole atunuu, e iai foi isi mafuaaga ua mafua ai ona faamavae. O nisi o ia mafuaaga ole lē mafai lea e John Key ma lana Minisita o Tupe ona toe gaepu le vai, e ala ise suiga ole tamaoaiga ole atunuu.

Sa maua foi se avanoa e fesiligia ai le afioga ile alii Faipule o Magele, le Tofa Su‘a William Sio, pe iai sona silafia ile faamavaega faafuasei ale Palemia. Peitai na saunoa Su‘a o lea foi e faateia atu ai o ia ile sau ole talaave ile faamavaega a le Palemia, ma e lē o iai foi sona silafia ise mafuaaga mautinoa e ese mai le mafuaaga na ta‘ua e Key i lana lauga faamavae ise feiloaiga ma le autusitala.

Saunoa Su‘a atonu se‘i fono foi le latou faafaletui ma iloa ai nisi faamatalaga, ae oloo tau matemate atu pe lē o iai foi ni feeseeseaiga i totonu ole faafaletui ale National lava latou e pei ona tau sāua mai ai foi nisi fāfātala i nisi o taimi, le tau lē ioe faatasi o nisi o sui ole pat ii nisi taimi aemaise lava i mea oloo vāvāō ai le atunuu i lenei vaitau ile telē ole faaletonu o nisi o mau tauave poo polisi ale malo ua telē ai se aafiaga ole tele o tagata ole atunuu aemaise lava ile tulaga ole lē lava ma le taugata o fale ua iai nei. Peitai o nei manatu ua na oni tau matematega atonu mulimuli ane pe iai nisi mafuaaga e ono aliali ane ise taimi.

O John Key na soifua mai ile aso 9 o Aokuso 1961, ua 55 nei tausaga o lona soifua. O le 1984 na faaipoipo atu ai ia Bronagh Key, e toalua o la alo o Max ma Steffie.

Sa aoaoina o ia ile Burnside High School ile 1979 sosoo ai ma le Iunivesite o Canterbury ile 1981. Ole tausaga e 2002 na ofi mai ai ile Palemene ina ua manumalo mai le tofi faipule i lalo ole fu‘a ale National ile itumalo o Hellensville. Ole tausaga e 2006 na filifilia ai o ia e avea ma taitai ole National Party ina ua faamavae Bill English mai le tofi taitai.

Ole 2008 na avea ai o ia ma Palemia ina ua manumalo le National ile palota, ma faaauau mai ai lava seia oo mai nei ina faamavae.

E faamavae o ia, ua 10 tausaga o avea ma taitai o le National, ae ua valu tausaga o avea ma Palemia o Niu Sila.