Polokalame o le faiga paaga a matua ma le aoga

‘Ou te fia iloa ma malamalama ia te oe, ae ou te lei aoaoina oe’

O le polokalame faaleaoaoga ua taua o le faiga paaga a matua ma le aoga ( Home-school-partnership), ua faapea ona faaauauina mo le ono tausaga e pei ona faamaoti mai e le Ofisa o Aoga i Kalaiesetete mo fanau Pasefika e fesoasoani ai mo le latou gagana tautala i totonu o faleaoga e finau ai o latou lagona i mataupu, ina ia aua nei fefe pe ma e tautala, ua avea ai ma pa pupuni e poloka ai lo latou ola aoaoina.

O le tamalii o le atunuu, Lealiiee Tufulasi Taleni, o ia o le faufautua mo tagata Pasefika mai le Iunivesite o Canterbury (Pacific Advisor for University of Canterbury, Education Plus) i mataupu tau aoaoga lea o loo nafa nei ma lenei polokalame taua ma le aoga tele mo alo ma fanau aemaise lava matua.  Ua silia i le luasefulu aoga ua faatino ai le polokalame i totonu o Kalaiesetete, e le gata i lea o loo faapea ona soosoo tauau le Iunivesite aemaise o nisi sosaiete faaleaoaoga e faatalanoa nei mataupu i luga o le alaleo leitio o le Sootaga Samoa (Samoan Connections 96.9 Plains FM) i vaiaso taitasi mo le logo puialiiina o le atunuu,  e pei ona tautua ai le fetalaiga Lealiiee ma le alii faatonu o le leitio, afioga Sauimalae Michael Kelemete. Na faalauiloa mai e Lealiiee i le sui o le Samoa Times, ua tele ni malaga a faiaoga papalagi mai Kalaiesetete ua maea faataunuuina mo Samoa, e pei ona iai lata mai nei i lona alalafaga o Vaiafai Iva, Savaii, na matua loimata maligi faiaoga e 38 mai Niu Sila ona o le faigata o le olaga o loo ola ai nai fanau ma aiga i Samoa, ae o loo tauivi pea e finauina le poto ia maua, ae paga lea e vaivai resources e faatino ai.  E molimau atu foi le tusitala ua uma ona ou faitauina tala tusia mai le matagaluega e uiga lava i lenei polokalame.

E tele anoanoai ni mataupu aoga o loo faatinoina e lenei polokalame aua le faia o workshops mo aafiaga o tu ma aga e solomuligofie ai fanau ae le faaauauina le tomai, o ni sao o matua ma le aganuu, lotu ma ekalesia e fesoasoani ai i le faamautuina o fanau aemaise suiga fou ua oo mai. E taua tele le silafia e faiaoga o o tatou tamaiti ma a latou aganuu mo le tapenaina o auivi aoao mo mataupu faaleaoaoga, aemaise o suiga loloto o le faiaoga ina ua suia lona mafaufau ma lagona. O loo iai nei le fetalaiga ia Lealiiee i Sini Ausetalia mo le koneferenisi faavaomalo faaleaoaoga e pei ona valaaulia ai mo sona foi saofaga i totonu o faalagamaea a aoga. O lana mataupu poo le project o loo ia tapena i ai ua faaigoaina “Ia ou iloa ma malamalama ia te oe, ae ou te lei aoaoina oe” (In order to teach you, I want to know you ). Ae o le tuualalo a le tusitala pe aoga, e te le mafai ona e suia le agi a le matagi, ae e mafai ona e suia la o lou vaa. (You cant change the direction of the wind, but you can adjust your sails).