“E itiiti mea na faalogo ai, i lo mea ua molimau ma vaai i ai”

E ui ina tele tala ma le taumafai pea o nisi e faaleagaina le galuega fita a le Fono Samoa NSW, ma avea ai ma tulaga e faaluafesasi ai pea finagalo lautele o tagata Samoa i le setete o New South Wales, ae o upu lava ua masani ai le atunuu, “E leotele galuega i lo upu”.

O tapenaga a le Fono Samoa NSW, e le o se fuafuaga e faatoa faatinoina i se taimi puupuu, ae o fuafuaga e tapena mai le isi tausaga i le isi tausaga. E pei la ona iai lana tapenaga mo le sauniga lotu, siva tele ma le aso ua faaigoaina o le ‘Samoa Day’.

E lei mafai ona auai malo faaaloalogia i le Aso Sa o le Sauniga Lotu, sei vagana ai le afioga i le Konesula Aoao o le Malo o Samoa i Sydney, sa auai ma ia molimauina ai le matagofie o tapenaga a le Taitaifono o le Fono Faatonu ma le Komiti o Tapenaga o lea aso faapitoa, ma o loo faaalia foi i ata o loo i luga o le facebook le faamaoniga ma se molimauola o lea faamatalaga.

I le po o le Aso Toonai o le Siva Tele (Ball), lea na manino lava i molimau a malo taualoa sa auai ai i lea po, e aofia ai le Ofisa Sili o le kamupani vaalele a le atunuu le ‘Samoa Airways’ afioga ia Tupuivao Seiuli Alvin Tuala ma le Sui Ofisa Sili ma le Pulega a le ‘Samoa Airways’, le moni ma le faamaoni o le fautuaga na tuuina atu ia te i latou e le Taitai o le atunuu ina ia faia se faiga paaga ma le Fono Samoa NSW ona o le tele ma le logologoa o le ‘Samoa Day’.

O se finagalo foi lea o le afioga ia Faumuina e ana le Tupufia Tooiletai David Tua ma le faletua ia Helen, o nisi ia o Malo Taualoa o le faamoemoe. Ae ina ua oo i le taeao o le Aso Gafua 11 o Iuni 2018, na matua faamautuina ai loa le latou mau ma finagalo, ina ua silasila totoa i le faapolokalameina ma le tumutumu o le ‘Samoa Day’.

Na amataina lava i le solo na taitaia lea e le taavale teuteuina a le Tausala Samoa, le Miss Samoa NSW, le Malofie alii ma tamaitai talavou ua faalaeiina i le tatau a le atunuu, le Fono Samoa NSW, le Aoga Maualuga a James Mehan High, le Faalapotopotoga a le SSIG ma faalapotopotoga a alii ma tamaitai o aoga maualuluga i le atunuu faapea soo se tamafanau lava a Samoa sa savavali faatasi ai i lea taeao.

Na toai taunuu i le Whitlam Leisure Centre lea e faanofoaina i le silia ma le 5,000 tagata ma faatinoina ai loa ma le ava o le feiloaiga. Sa auai ai le Pulenuu ma le Sui o le Council a le Aai o Liverpool, le Konesula Aoao ma lona Faletua, le afioga ia Faumuina ma lona faletua, le Minisita o le Senate a NSW na avea ma Sui o le Premier, le Faipule o le Malo Tele le Tamaitai ia Anne Stanley, ma susuga i faafeagaiga taulagi, le Ofisa Sili o le Miss Samoa NSW ma le Peresetene ma le Taitaifono o le Fono, aemaise o le Tofa Aufaamulia Asenati Lole-Taylor o se sa avea ma faipule o le Palemene o Aotearoa, lea ua lautogia nei e avea ma Ofisa o le Va i Fafo o le Fono Samoa NSW.

E lei tau nanaina finagalo faaalia o Malo Taualoa, aua na saunoa lava le Peresetene ma le Ofisa o le Va-i-Fafo, ona e lei silasila muamua i se faatasiga ua maoae lona matagofie i le tapenaina aemaise o le tumutumu ua matua le mafaitaulia. Ae o faamaumauga na tuuina mai e le ofisa o le Liverpool City Council na faailoa ai e le susuga ia Long Chung e faapea, o lana maitau e tusa ma le 20,000 i le sili atu foi le aofai o tagata sa faatasi atu mo lenei faamoemoe.

Na molimau foi le alii faatasi ma le Tamaitai Pulenuu e faapea, ua sili atu le tele o le Samoa Day nai lo le Australia Day lea e masani ona faafoeina e le Liverpool City Council.

O ni molimau lava e saga faamalosia ai pea le Peresetene ma le Taitaifono ma le Fono Faatonu ma le Fono Samoa NSW e saga faatinoina mea lelei uma ina ia saga maualuga ai pea le igoa o Samoa i Ausetalia, ma manatu ai foi o le a avea lea ma faaosofiaga i o tatou tagata i isi atunuu ina ia latou faavaeina ai le faalauteleina o le Samoa Day i o latou atunuu.

O le uiga moni o le ‘Samoa Day’ na suia mai ai le Aso o le Faailogaina o le Tutoatasi, ina ia faaaogaina o se aso e faaalia ai a tatou Tu ma Aga Faasamoa aua le maimoaga a e latou te le o manino ma malamalama i ia Aga ma Faaaloaloga Faaleatunuu.

E tatala lava la i soo se faalapotopotoga ma tagata taitoatasi, e aumai ai a latou fuafuaga e faaalia ma faalauiloa ma faalauteleina ai mo le malamalamaaga o tagata lautele. Ae faapea foi ona tuuina atu ai le avanoa i le aufai pisinisi ma nai aiga ma faalapotopotoga e sailia ai ni nai seleni e ala ia latou taumafaiga e faatauina atu i le mamalu lautele o le afe ma afe i lea lava aso. Ae le o se aso e saili ai se tupe a le Fono Samoa NSW.

I tausaga taitasi, talu ona faavaeina mai le Fono a Tagata Samoa i lenei setete e nai faifeau ma se vaega toaitiiti o tagata Samoa i le vaitau o le totonugalemu o le 80, lea na faatuina ai loa le Fono sa faaigoaina o le Fono Faufautua a Tagata Samoa i le tausaga e 1986. Ae sa faauluulu lava i faifeau ma avea ai le susuga ia Faatoese Auvaa ma uluai Taitaifono, ae mulimuli ane filifilia e le Ekalesia Metotisi ma Peresetene o le Koneferenisi.

Na sosoo lea ma le susuga i le Toeaina malolo manumalo ia Fosi Palaamo, ona faatoa see atu ai lea o se tamalii o le atunuu le afioga ia Gaia Asiata Sapena ina ua toatele mai le atunuu, ae faasee tuagalu le aufaigaluega e tapuaia ma lagolago mai i le Fono.
E ui lava la i ia faaluafesasi ona o nisi o faaalapotopotoga ua faatutuina, ae ao lava ona manino, e tasi lava le Fono ua na o le ‘FONO SAMOA NSW’.