Usuia fonotaga muamua Komisi Fefaatauaiga Samoa

Filifilia sui sinia o le komiti mo le Komisi a Niu Sila ma Samoa i Fefaatauaiga ma Faaputugaoa

O le afioga i le Minisita o Faatoaga ma Faiga Faiva a Samoa, le afioga Le Mamea Ropati Mualia, sa fai ma sui o le malo o Samoa e auai i le tatalaina o le komiti fou e pei ona faavaeina i lalo o le Komisi o Fefaatauaiga a Samoa ma Niu Sila.

O le maota Samoa i Aukilani, na usuia ai le uluai fonotaga a sui e pei ona filifilia nei mo le faamoemoe, la lea na auai mai ai le afioga i le Minisita o le atunuu.

O se fuafuaga ua leva ona faataoto, ma sa moe i paga lea manaoga, peitai sa faatali pea i sona taimi sa‘o, ma talafeagai e faatino ma faagaioi ai.

O se saunoaga lea a le afioga i le Konesula o Fefaatauaiga a le atunuu i Niu Sila, le susuga Dr Pa‘olelei Luteru, i se feiloaiga ma le Samoa Times, i le mae‘a ai o lea fonotaga tāua.

O le komiti foi ua faavaeina, ua mae‘a ona pasia ma aumai i ai le lagolagosua a le malo o Samoa ma lana Kapeneta.
O le isi lea ona itu tāua ma le lelei o lea faiga fou, ona ua faamaufaailogaina e le malo o Samoa, ma ua mautinoa lona mausali ma o le a malosi mo se taunuuga manuia.
Na saunoa Dr Luteru e faapea, e na o Papua Niu Kini ma Fiti o loo iai a la komisi faapea, peitai e lē faatusatusaina ia atunuu ia Samoa, ona o le itu tau tamaoaiga ma le laitiiti.
Peitai e lē mafai ona taofia ai le amata e Samoa o se faiga faapea, ma e tatau foi ona silasila toto‘a i se faiga mautu.
Na pau le eseesega o atunuu e pei ona ta‘ua ma Samoa, ona o Fiti ma Papua, o loo faatamoe faatutoatasi pe tumaoti e lē i lalo o Matagaluega a le malo.
E lē mafai foi ona iloa le matautia e ono oo i ai, pe afai ae tulai ni faafitauli auā o loo i fafo ma fuafuaga ma polokalame a le malo.
Peitai o le komiti fou ua faavaeina, ua mae‘a ona ioeina ma pasia e Samoa ma lana faigamalo. O le ala foi lea na tapa ai pea le Kapeneta a le atunuu, mo se maliliega faapitoa mo lea lava faamoemoe.

E tele ni itu tāua na mafua ai ona a‘e se tofa ma se finagalo o le Konesula o Fefatauaiga Dr Pa‘olelei Luteru i se faiga faapea.
O le silasila mamao mo ni auala e atiina a‘e ai le tamaoaiga ma le manuia lautele o tagatānuu ma le malo o Samoa, o le auga lava lea ma le faamoemoe o soo se poloketi, fuafuaga ma faiga fou e moe manatunatu i ai soo se taitai, ma soo se tagata tautua.

E fitu ni mafuaaga ua fai ma taiala, ma mataupu tauave e agai pea i ai ma fatufatuai i ai finagalo ma tapenaga a sui o le komiti e pei ona filifilia.
O le komiti sinia, ma ona sui auai, o loo iai pea lava i lalo o le Komisi o Fefaatauaiga a le atunuu.

Mataupu tauave e taulai pea i ai le Komisi
Ina ia faasoasoa, faalauiloa ma faamalosia, ina ia siitia le tulaga o oloa, ma auaunaga, o faaputugaoa ma le tuufaatasia o atina‘e i le va o atunuu e lua Samoa ma Niu Sila.
Ina ia iai pea fautuaga talafeagai ma alaga‘oa e faamanuiaina ai le au fai saofaga, ma nofoaga tutotonu e maua ai pea avanoa mo faaputuga‘oa mo Samoa.

Ia fesootai, ma galulue faatasi, ma ia ave pea fautuaga i auala e mautinoa ai le faatupulaia o oloa e auina mai i totonu o Niu Sila, ina ia toe faafoi le lelei ma le tamaoaiga i le atunuu ma ona tagata.

Ia saga faamautuina pea faigauo ma faiga faapaaga, o mafaufauga lelei mo le lumanai, o le malamalama i fefaatauaiga ma faia i le va o pisinisi a tagata lautele i Niu Sila ma Samoa.

Ia avea o se tino faufautua e fautuaina Minisita o le va i fafo ma fefaatauaiga, e tauala atu i le Komisi o Fefaatauaiga a atunuu.
Ia faafeiloaia manaoga, ma fuafua ni talanoaga faifai pea e saga agai ai pea i luma le tulaga o pisinisi ma le au faipisinisi i Niu Sila ma Samoa.

Ia avea ma sui momoe i le va i fafo, ma fesuiaiga o faamatalaga o loo iai i le taimi nei ma le lumanai, ina ia faateleina ai pea avanoa mo nisi pisinisi fou e saga faalelei ai le faamoemoe o atunuu e lua.
O taiala ma sini autū e pei ona ta‘ua i luga, ua mae‘a foi ona faatulagaina i totonu o le faavae autū o le Komiti ma le Komisi o Fefaatauaiga e pei ona lomia ma ua papuipuia faaletulafono.

E faapefea ona faia le filifiliga o sui auai o le Komiti Faafoe/Faatonu
E iai lava taiala sa agai tonu i ai ma faaaogāina mo le tofia ma le filifilia o sui o le komiti faatonu. E tele itu ma vaega sa silasila ma iloilo i ai le tofa loloto, mo i latou e tatau ona nofoia nofoa o le komiti.
Sa silasila i vaega tonu ma matagaluega o loo manaomia tele fesoasoani, ma iai manaoga faapitoa mo le atina‘eina, i totonu o Samoa. E lima matagaluega tetele sa faamaonia, ma o matagaluega foi ia, e tatau ona iai o latou sui i le komiti faafoe a le komisi e pei ona faavaeina.

Vaega Muamua:
O Faatoaga, (Agriculture) Faiga Faiva, (Fishries) Tagata Tafafao maimoa i le atunuu, (Tourism) Gaosiga o Oloa (Manufacturing), ma Galuega Leipa (Labour). E tatau ma fetaui lelei ona fai mai ni sui taitoatasi mai ia matagaluega e lima e fai ma sui faavae o le komiti o faatonu.

Vaega Lua:
Sa silasila i galuega lautele ma auaunaga o loo faatinoina mo le lelei ma le manuia ai i le va o Samoa ma Niu Sila. E tāua tele foi le iai o ni o latou sui i le komiti, auā e malamalama lelei i auala ma faiga e fesoasoani ai ina ia taunuu le sini ma le mau tauave a le komiti, ma le komisi. O le Ministry of Foreign Exchange, New Zealand Trade, Pacific Forum, faapea le City Council. E tofu foi ia auaunaga ma so latou sui e toatasi i totonu o le komiti faafoe.

Vaega Tolu:
E tatau ona tagai ma amanaia le sao o le au faipisinisi mai Niu Sila, o loo faaputu‘oa ma teuoloa i totonu o Samoa.
O le kamupani tele a le Fletcher, o le kamupani vaa a le Reef Shipping, atoa ma le kamupani vaalele a le Pacific Blue.
Ua alagatatau foi ona faamatuu atu ni nofoa taitasi mo ia foi kamupani tetele, e tauia ai lo latou fesoasoani i le tamaoaiga o Samoa e ala i teugaoga ma faaputuga‘oa o loo iai i le atunuu. O le mae‘a ai ona faia o ia iloiloga ma faatatauga, ona tulai mai loa lea o sui e to‘a sefulu ma le lua, e pei ona filifilia ma avea ma komiti faatonu e faafoeina lea manaoga ua amata ma faatinoina e ala i le fonotaga muamua e pei ona usuia i le Aso Gafua, aso 11 o le masina nei lava i le Maota Samoa i Karagahape Rd Newton i Aukilani.

Suafa o le toa 12 filifilia o le Komiti Faafoe a le Komisi
1: Tauiliili Fatu Fuatavai
O se tamalii Samoa faipisinisi, ma o ia e ona le faletalimalo le Airport Garden Inn Hotel i Magele e oo mai i le taimi nei. Sa faauu Tauiliili mai le Iunivesite o Aukilani i faailoga o le Bachelor of Science ma le Bachelor of Engineering (Civil). Sa galue i nisi o galuega e pei o Angus Precast, Wilkins & Davies, ma le Pilkington Glass New Zealand. O ia foi o se sui mo faletalimalo a le Pasefika, Pacifica Hotels, Best Western Hotels, NZ and Pacific Business Trust.

2: David Wong Tung
O se alii Loia, ma o se alii faipisinisi foi. Sa faauu mai i le Iunivesite o Aukilani i faailoga LLB ma le MBA. Sa avea o ia o se tasi o sui o le Vaegaau a leoleo a Niu Sila (New Zealand Police Force) ma o ia o se Faufautua i mataupu tau i le tulafono a o lei faamavae i le tausaga e 1988. Sa avea foi o se Faatonusili o le Savoy, ae o loo avea foi ma faauluuluga ma sui sinia o le kamupani suauu popo a Samoa, aemaise ai le Forex Currently.
O ia o le Trustee i le Best Pasifika Leadership Foundation, a o se faufautua foi mo le Kolisi o Matata Eseese i Manukau (MIT). O loo faauluulu foi ia te ia le vaega o Meatotino ma Faaputuga‘oa i Niu Sila ma Samoa (Principal of Investement New Zealand/Samoa).

3: Tupa‘imanaia Seiuli Philip McNicholl
O se alii o loo ia umia sea o le kamupani tele a le Reef Group, o loo iai ma le Reef Shipping. O se kamupani sa uluai mauaina e lona tamā Tom McNicholl i le 1967. O se alii faipisinisi sa amata mai i le tulaga o le la‘uina o uta ma faamomoli, seia oo ina faateleina isi auaunaga, ma ua oo atu i le Pasefika atoa. Ua lē gata i le Pasefika, ae faapea foi ona soo ai le tele ma isi itu o le lalolagi. Ua tulai mai o se tasi o kamupani sili ona ola ma agai i luma lona itu tau tupe maua ma atina‘e manuia i Niu Sila ma le Pasefika faapea isi vaega o le lalolagi. O loo lauiloa foi lenei alii, ona o lona agaga lagolago i le tele o taaloga, aoga ma aganuu i le Pasefika atoa.

4: Anae Arthur Anae
O ia o se alii Faufautua mo le aai tele o Aukilani Auckland Super City. Sa avea o se faufautua mo le aai o Manukau mai le tausaga e 2004 i le 2010. O le tausaga e 2004 sa avea ai o se sui i totonu o le pulega faaitumalo o Manukau i le Soifua Maloloina. (Counties Manukau District Health Board. E ono tausaga sa avea ai ma faipule o le malo o Niu Sila i le vaega faaupufai a le National, mai le 1996 i le 2002. O ia foi o se alii Pasefika muamua sa ulufale i le Palemene o Niu Sila. O loo ia umia foi le kamupani poo le ofisa malaga a le AMA Travel. O se Trustee of Find Your Field of Dream Trust, Taitaifono o le New Zealand Good Samaritan Heart Mission to Samoa Trust, ma o loo saofai foi i le tele o fono faatonu ma isi i le tusa ma le 30 tausaga.

5: Adam Denniss
Pacific Island Trade and Invest, o se sui o loo tauavea le tulaga i Feafaatauaiga ma Faaputugaoa i le Pasefika atoa.

6: Michael Greenslade
O se alii Komisi mo Fefaatauaiga, Pacific Commissioner for NZTE. O loo alaala i Aukilani ae o loo galue mo le manuia o le tele o atunuu, e pei o Papua Niu Kini, Fiti, Samoa, ma Toga. Sa avea ma Komesina o Fefaatauaiga i Suva, e aofia ai Otago ma le motu i Saute o Niu Sila. E faapitoa tele agavaa o lea alii i le tulaga o oloa gaosi ma isi.

7: Colin Broekes
O se alii o loo galue faakonekarate i le kamupani a le Fletcher ma e faapitoa mo tagata Polenisia. E tele sona agavaa i galuega faakonekarate, ma ua savalia le 40 tausaga i galuega faapea, ma ua 20 tausaga o galue pea mo le Pasefika. O se alii e alualu pea i luma lona atamai, ma ua leva ona umia le tulaga pule i le tele o poloketi a le Fletcher i atunuu e pei o Solomona, Samoa o loo faavaeina ai le isi lala o le kamupani mai le tausaga e 1980. O ia foi o se sui auai o le pulega o fale a Niu Sila.

8: Mark Pitt
O le alii faatonusili o le kamupani vaalele a le Pacific Blue. Sa faauuina mai Iunivesite e lua i Aukilani ma Kalaiesetete. Sa faauu foi o se alii pailate mo le vaegaau o le vateatea a Niu Sila (Royal New Zealand Air Force i le tausaga 1984.) E 28 tausaga sa galue ai i le tulaga o puipuiga o malae vaalele, ma e tuua le vaegaau o le vateatea o avea ma taitai‘au. Sa galue mo le Ansett, Qantas i galuega a‘oa‘o ma le atina‘eina o galuega. Sa avea foi ma se tasi o pule o le kamupani vaalele a le Air New Zealand (Mt Cook) (Operation Manager) sa valaulia foi e le Virgin Blue. O Mark o se sui o Niu Sila mo pulega, o se alii faatonusili i le taimi nei mo le fono faatonu a le Polynesia Blue, toe faatonusili foi i le Pacific Blue.

9: Ms Makerita Poutasi
O se tamaitai Loia ma e faapitoa mo le faia o faaiuga filemu ma talafeagai. O loo ave ma faatonusili i le Pacific Cooperation Foundation, ma o ia foi o se tasi sa faavaeina lea vaega i le atunuu.

10: Beatrice Faumuina

11: Warwick Hawker
O loo ia tauaveina le tulaga Faatonusili i mataupu i le va i fafo ma Fefaatauaiga a Aukilani (Director Ministry of Foreign Affairs & Trade) O ia foi o le sui amepasa ma Komesina o Fefaatauaiga mo le tele o atunuu.

12: Dr Pa‘olelei Luteru

O le alii Konesula mo Fefaatauaiga a Samoa i Niu Sila. Sa faauu mai i Iunivesite a Canterbury, New England ma Flinders i Ausetalia. Sa avea foi ma Faatonusili o le Pacific ACP-EU Bureau i Suva i Fiti. O se failautusi lagolago mo le taitai o le ACP Group mai le tausaga e 2000 i le 2005. E tele ma anoanoai isi gaioiga ma fuafuaga o loo i autafa o le komiti lenei e pei ona taua e Dr Luteru. O le naunautaiga lava, ina ia tele ni auala e fesoasoani ma siitia ai le lelei o oloa, tele ai ma le maketi e auina mai ai oloa a Samoa, ae ia toe foi ai penefiti ia i latou o loo alala i le atunuu.

O loo tagai foi le Dr Luteru, i se isi faiga ina ia mafai ona tuufaatasia ai oloa mai Samoa, mo le faatuina atu mo tagata i Niu Sila. I Aukilani lava ia, o loo silasila le konesula o Fefaatauaiga i se nofoaga e tasi e taunuu i ai oloa, ma agai ane uma i ai le mamalu o le atunuu e silasila ma faatau ai.

O se faiga e manatu o le a fetaui ma talafeagai foi ma manaoga o soo se tasi o loo alaala ma papaaao i Aukilani, ae o le a mafai foi ona faaoo lea faiga i nisi taulaga o Niu Sila atoa pe afai lava e manaomia.