Taunuu le Hukule‘a i Samoa

O le vaa o le Hukule‘a o le vaa autu lea o le aiga folau a le Atu Polenisia, o loo faapea ona taitaia le tele o faigamalaga ma folauga i itu e fia o le lalolagi, e unai le tāua o le sao o atumotu laiti o le Pasefika i le puipuiga o le siosiomaga o ogasami.

O le aso ananafi na taunuu mai ai i Samoa lenei vaa ua tele aso o tālia. Na muamua fai mai e taunuu mai i le Aso Faraile o le vaiaso na tea nei, ae toe sau le faamatalaga e lē mafai ona agai sa‘o mai ona o le loulouā o le tau ma le malosi o galu.

O lea na tuu foi e taunuu mai la i le aso e sosoo ai le Aso Toonai, uma lena ae toe sau le tala faamalie mai ua lē mafai lava ona o le maualuluga o galu. O le Aso Sa ua tau matemate ai le oo mai ae o lea faatoa mafai ona taunuu mai i ogasami o Samoa i le Aso Gafua ae o le fitu la i le taeao.
E ta le fitu ae vaaia loa le aga mai i le ava o le Hukule‘a ma le isi vaa ua lua ai vaa mai i Hawaii i lenei faamoemoe.

Peitai o le malosi o puipuiga o le fono na toe faaafe ai loa i luga o le uafu i tua ane o le meli lea e taula i Apia, ma amata ona suesue e le ofisa o le tiute faapea le puipuiga o le lotoifale. E lua lelei itula o faatali le tumutumu i luga o le oneone uliuli ananafi, afio mai le Ao o le Malo ma faatali, le susuga i le faafeagaiga na ave i ai le sauniga lotu na te faatautaia, le susuga Rev. Utufua Naseri, ae e leai lava ma se aliali ane o vaa folau. Ana le ta lelei lava le iva (9am) e lē vaaia loa le agai mai i gauta o le uafu o nei vaa ma amata ai loa le sauniga.

E ese foi le faalogo latou pe a tuufaatasi tagata o le lalolagi ae vaaia uso a Polenisia e pei o le lagona lea na faaalia e le toatele o tagata Samoa ua tumutumu ane nei latou te faafeiloai i uso mai i Hawaii faapea ai Amerika Samoa na malaga mai i nei vaa folau.
O le faigata ona faatautaia o nei vaa folau, ona e leai ni masini faaona po nei e faatonutonu ai folauga auā o vaa nei ua fausia i ata o vaitau faatoa agai tagata Polenisia i ana folauga na agai mai ai i le Pasefika, ma e fua lava i le tulaga o iai le tau le faafoega o ia vaa i le malū o le sami ma le to‘a o le savili.
O ausiva a le Palefuiono o Vaema o Tasalautele mai i Magiagi faapea tama o Satalo i Salani i Falealili sa faafiafia ae leoleo e le aumaga a Laauli i Apia le nofoaga atoa o le matafaga.
O le aulotu a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i Matautu-tai lea o loo talimalo i le aumalaga toatele lenei ma o le vaiaso atoa lea o le a iai sui nei o le auvaa a le Hukule‘a i totonu o le atunuu.

Le taunuu o vaa folau i le taulaga o Apia

 Palefuiono o Vaema o Tasalautele mai i Magiagi