Saili le toalua na sosola mai galuega faavaitaimi

Faamautu avanoa mo galuega faavaitaimi i le va o Niu Sila ma atunuu o le Pasefika e aofia ai ma Samoa

O loo sailia pea ni alii se toalua na malaga mai i lalo o le polokalame a malo e lua Niu Sila ma Samoa mo galuega faavaitaimi.

O le vaega mulimuli na malaga mai ua mae‘a aso ma le taimi faatulagaina e nonofo ai e tusa ma aiaiga i lea lava polokalame faatulagaina. O le au atoa ua toe foi i le atunuu ma usitaia tuutuuga masani e pei ona malilie i ai atunuu e lua, se‘i vagana ai le toalua ua lē mafai ona taofia le fia nonofo i Niu Sila. O loo faaauau pea suesuega ma le sailia o le au ula ua sosola ese mai galuega, ma e iai le talitonuga o loo fesoasoani i ai o latou aiga i Niu Sila, mo le fautuaina i faamatalaga sese, atoa ai ma le taumafai e faaliloina mai suesuega o loo faia.
E lei misi se tausaga e malaga mai le au galulue faavaitaimi, ma nisi e lē toe foi, ae solasola ai pea i Niu Sila talu ai le lē toe fia foi i Samoa.

E ui ina manua ma ua vaemanua le polokalame tāua ona o le lē faamaoni o tagata sa malaga mai mo le faamoemoe, peitai ua lē mafai ona taofia ai pe tapunia ai le manaoga ma le autu na mafua ai lea faiga faapaaga.
O loo silasila pea le matagaluega o galuega a Niu Sila, i le itu tāua o loo penefiti ai kamupani tetele o loo manaomia lea fesoasoani, atoa ai ma le manuia lautele mo tagata uma o le Pasefika, ma atunuu i le tulaga tau seleni ma le atinae.
O le vaiaso atoa talu ai, na faagasolo ai ni a‘oa‘oga ma fefaasoaiga a le matagluega o galuega a Niu Sila, ma sui mai atunuu taitasi o le Pasefika na malaga faapitoa mai i lea faamoemoe.
O le tolu ai lea o tausaga talu ona amata mai faiga faapaaga e ala i le ofoina e kamupani a Niu Sila o avanoa faigaluega faavaitaimi e malaga mai ai tagata e galulue ma toe foi pe a mae‘a taimi faatulagaina.
O se feiloaiga ma le tofa ia Fata Uili o le sui o le matagaluega a le palemia a Samoa, sa malaga mai mo le faamoemoe

Samoa Times: Aisea ua lē mafai ai ona foia ma faaititia le faafitauli e pei ona aliae ma tulai mai, i taimi uma e malaga mai le au galulue i Niu Sila?

Fata Uili: E moni le fesili ona ua lē tasi a ua foliga mai e lē asa lava se tausaga ma nisi e lē toe foi atu i le atunuu. E faigata tele ona faataunuu e le malo se fuafuaga e faamaoti ai le taofia o le faafitauli, peitai e vaavaai foi le malo o Samoa, ina ia matala pea le avanoa faigaluega o loo maua atu i kamaupani. E iai foi le manatu o le malo e ao pea foi ona amanaia aiā tatau a i latou o loo faatinoina galuega faapea, mo le lelei ma le manuia lautele.
O le isi itu faigata, ona e auala o loo faatino ai le polokalame agai atu i totonu o Samoa. E tolu auala o loo faaaogāina i le taimi nei.

1: E mafai ona malaga tuusao atu lava kamupani i Niu Sila o loo sailia ni tagata faigaluega, ma faafesagai ma tagata taitoatasi, poo nuu foi ma afioaga. O loo tatala pea lena avanoa. O lona uiga a malilie lava le kamupani e aumai tagata mai totonu o afioaga, atoa ai ma nisi e masani ai, e mafai lava ona faaui mai i lalo o le polokalame lava lea e tasi.

2: E mafai foi ona fesootai atu kamupani tumaoti i Niu Sila, i nisi foi kamupani ma asosi o loo latou maketiina tagata faigaluega i totonu o Samoa. O lona uiga ua matala foi le faitotoa mo faalapotopotoga o loo faatautaia ia ituaiga galuega i le atunuu, e mafai ai ona aumai nisi mo galuega moomia, i fesootaiga tuusao ma kamupani a Niu Sila.

3: O le fesootai atu lea o matagaluega ma kamupani a Niu Sila, i le ofisa o le malo mo le faia o talanoaga, ma le sailia foi o tagata faigaluega e malaga mai. O faiga masani lava la a le malo, o le vaavaai lea ma mataituina lelei ma le toto‘a i latou uma o le a faaaogāina le malo e fai ma auala mai i totonu o Niu Sila.

O auala ia e tolu o loo faaaogā i le taimi nei, auā lava le faataunuuina o le polokalame ma fuafuaga e pei ona faataatitia mai i le amataga o lenei feagaiga.

Samoa Times: O fea tonu la lea e pogai ai le faafitauli o loo faatupulaia nei? O tagata mai faiga feagaiga ma nuu ma afioaga, poo i latou o loo faaaogāina auaunaga lautele ma isi faalapotopotoga, poo tagata o loo aumaia i lalo o le malo o Samoa?

Fata Uili: O le mea moni e lē alofia, o i latou e pei ona tau sailia nei ua sosola ma ua lē tausisia faatonuga ma aiaiga o galuega, o i latou sa aumai i fesootaiga a kamupani lava i Niu Sila ma faalapotopotoga ma i latou e masani ai i le atunuu. O i latou sa omai i lalo o le vaaiga a le malo, o loo sologa manuia lava ma toe foi atu i Samoa pe a mae‘a le taimi faatulagaina o galuega.

I le fonotaga lava lenei sa faagasolo, sa maua ai foi le avanoa e feiloai ai, ma talanoa atu i le konesula o fefaatauaiga i Aukilani, le susuga ia Paolelei Luteru. Sa fesiligia foi Pao, talu ai ona o le isi lea sui o le malo sa taumafai e toe faafesootai aiga o i latou ua sosola ma ua lē toe fia foi i Samoa.

Sa ta‘ua e Pao o taimi uma lava e agai atu ai i tuatusi sa faailoa ane o loo nonofo ai le au ula leaga, o taimi foi ia e fetoai ai ma lu‘i, ma saunoaga lē manuia e lafo ane ia te ia ma le aufaigaluega. Saunoa le sui o le malo, o nisi lava saunoaga e faapea ane, poo le ā le feau e saili ai fua o latou tagata ma o latou aiga. E lē gata i lea ae iu lava foi ina toe faapea ane, e leai se feau ma se aiā a le malo o Samoa i o latou lava tagata ma aiga.

O se tulaga sa lagona ai le faateia ma le lē talitonu, o ni ituaiga saunoaga ia e avane ma fetaiai ma sui o le malo. Ona e iai le talitonuga afai ua sese se faaiuga ma se fautuaga sa fai i tagata fia Niu Sila o loo tau sailia, sa tatau ona salamō ma faamaualalo, peitai ua lē o lea le faalogo atu i tamalii o loo faia le galuega, auā le tauleleia ma le saga faamautuina pea o feagaiga i atunuu e lua.

E ui ina faafaigata e aiga i Niu Sila le galuega o le tau sailia o i latou ia, peitai e le o foi ai sailiiliga ma le suesueina pea poof ea o iai i laotu ia, ina ia toe faaffoi i Samoa. Na taua foi e Fata, lona talosagaina pea o aiga iinei o tagata o loo malaga ma ii avanoa faapea, ina ia galulue faatasi ma le malo e ala i le vaaia ma toe faafoi tagata o aiga e malaga mai, pe a maea taimi faatulagaina o pemita le tumau e malaga mai ai.

Vaega tupe sa faatupeina ai le polokalame mo galuega faavaitaimi.
E tusa ma lipoti sa tuuina mai e le matagaluega o galuega a Niu Sila, o loo manino mai ai se vaega tupe tele e tusa ma le $550,000 mo tausaga e luau a tuanai. O lea vaega tupe sa faamatuu mai e le matagluega o le va i fafo e tauala ane i le matagluega o galuega a le malo o Niu Sila, ina ia fesoasoani ai mo le faataunuuina o manaoga o le polokalame o galuega faavaitaimi.

O atunuu e pei o Samoa, Vanuatu, Tonga, Tuvalu ma Kiripati o atunuu ia sa amataina ma faavaeina lenei faiga ma Niu Sila. O Solomona le isi atunuu sa toe faaopoopo ane mulimuli i totonu lava o lea fuafuaga. Ua faamaonia foi e sui mai atunuu taitasi e pei ona ta‘ua, le tāua tele ma le aogā o lea faiga. Ua fesoasoani tele mo tagata taitoatasi aemaise ai o atunuu uma, ae sili ai foi ona penefiti ai kamupani a Niu Sila ma le atinaeina o le atunuu.

Autū sa faatatau i ai a‘oa‘oga ma feiloaiga sa faia i le vaiaso talu ai
O le toe talanoaina lea o auala e mafai ai ona saga faamalosia, ma faamautuina pea fesootaiga lelei ma atunuu uma o loo aofia i maliliega sa faia, aemaise lava o tagata o loo autovaa mai i Niu Sila i taimi faatulagaina.
O se avanoa tāua e feiloai ai le matagaluega o galuega a Niu Sila, ma sui mai atunuu taitasi, ina ia fefaasoaai ai ma fausia ni pa malolosi ina ia aua ne‘i vave afaina ma sao mai ni faiga faaalatua e faaleagaina ai mafutaga ua mae‘a ona fusifusia mo le agai i luma.

Toe faailoa atili ai le manaomia tele ma le anoanoai o galuega faavaitaimi o loo manu a‘e ma maua i Niu Sila mo tausaga taitasi. O galuega i faatoaga, ma le galueaina o le laueleele o nisi ia o vaega o loo matuā manaomia tele ai se aufaigaluega. O le a vaavaai foi ma toe silasila i isi ituaiga galuega e ese mai i le vaomatua, ina ia faalautele i ai avanoa, ma saga faateleina ai pea avanoa mo le au galulue.

O le toe faaleleia pea o auala ma aiaiga ua mae‘a ona fausia muamua ina ia mulimulitai foi i ai i latou e malaga mai mo taimi o galuega. Ia saga faafiafiaina pea kamupani ma pisinisi e ona galuega o loo ofoina mai, ma ia tumau ai pea le faatuatuaina o tagata mai le Pasefika mo le faamoemoe.

Faitau aofai sa malaga mai i tausaga taitasi:
O le tausaga e 2007 i le 2008, mai aso muamua o le masina o Iulai 2007 i le aso 31 o Iuni 2008, e toa 4, 486 na malaga mai i Niu Sila. O Iulai aso muamua 2008 i le aso 30 o Iuni 2009, e tusa ma le 6,821 na malaga mai. A o le 2009 i le 2010 mai ia Iulai aso muamua ia Iuni aso 30 e 6,216 na malaga mai i Niu Sila.

Fuainumera mai atunuu taitasi:
O Vanuatu le atunuu o loo faamaonia le toatele o ona tagata malaga mai i le polokalame, e to‘a 635. E pito i ai le malo o Tonga e to‘a 203, sosoo atu i ai Samoa e to‘a 126, o Solomona e 48 ma Kilipati e na o le 20.
O loo ta‘ua foi i le pepa ma lipoti sa faailoa mai, e afia tele le polokalame pe a faatupulaia le faitau aofai o tagata lē faigaluega i totonu o Niu Sila. O le siitia o lea fuainumera e ono aafia ai ma faaitiitia ai le numera e manaomia mai atunuu o le Pasefika.

E mafua lea tulaga ona o loo ave pea le faamuamua a Niu Sila i ona tagatānuu ma i latou o loo aumau ma nonofo i totonu o le atunuu i le ofoina i ai o avanoa faigaluega. A mae‘a tagata Niu Sila, ona sosoo loa lea i ai ma le aumai o tagata o le Pasefika, ae mulimuli lava faatino lea lava faiga pe a totoe ni avanoa, mo tagata mai Asia ma isi atunuu o le lalolagi.

O se tasi o alo o le atunuu o loo galue i totonu o le matagaluega o galuega ma femalagaiga a Niu Sila, o Angie Enoka, sa telē lana fesoasoani i le tuufaatasia ma le faasoasoaina o le polokalame mo le vaiaso atoa lea sa faataunuuina ai lenei faamoeme. O le afiafi o le Aso Toonai na tea nei sa toe taliu atu ai i le atunuu le tofa ia Fata Uili Kapeteni, o le sui faapitoa o Samoa na malaga mai ma auai i lea feiloaiga tāua.