Mamalu le Sisigafu‘a a Melepone

Sui ole Fono Faufautua, paia ile Aufaigaluega ale Atua, tupu ma tamalii aemaise le afioga ile Komesina Sili a Samoa i Melepone (ogatotonu laina i luma)
Sui ole Fono Faufautua, paia ile Aufaigaluega ale Atua, tupu ma tamalii aemaise le afioga ile Komesina Sili a Samoa i Melepone (ogatotonu laina i luma)

Ua tofafa mai i tiasa toa o Samoa ile paia i tupu ma tamalii tapaau ma tuaa na asaina le vaofilifili ma finauina lo tatou saolotoga, lea ua agiagia lau fu‘a ona o lo latou finagalo sailimalo male silasila alofa ia tatou augatupulaga ae tainane augatupulaga ole lumanai.

Ua malo tau ua malie toa faafetai mole saolotoga lea ua o matou aeaeina.

Na tutulai male faaaloalo le paia lasilasi o Samoa na potopoto ile Town Hall a Box Hill ile Aso Gafua 13 o Iuni 2016, ae talaaao mai le afioga ile Komesina Sili o lo tatou malo tutoatasi i Ausetalia le afioga ia Hinauri Petana, faatasi ma sui maualuluga ole faigamalo faasetete a Vitoria e pei ona auai le minisita o tu ma aganuu eseese (multicultural minister), ole minisita foi lea o tupe o Vitoria, faatasi male sui faipule ole aai o Dandenong oloo alala ai le toatele o Samoa. Na saunoa faafeiloai le fofoga ole aso le susuga ia Temese Leilua ole sui ole Fono Faufautua, ma amata loa le sauniga lotu sa taitaia ele susuga ile faafeagaiga taulagi ia Pastor Aitui Fanene male mamalu ole ekalesia Aso Fitu ole toe afio mai, a‘o faavailolo le paia ole Aufaigaluega totofi mai ekalesia eseese i Melepone.  Na mae‘a le sauniga lotu ona tutulai faaaloalo lea ole aofia ae galulue le vaega taiala ole autalavou ale Aso Fitu na molimoli maia le tagavai o Samoa, Ausetalia ma tagata Apoliki (Aborigian). Na tauaao e nisi o tuaa sinasina ia tagavai a Ausetalia ma Apoliki. Na lagiina loa le vii ole saolotoga a lo tatou atunuu sosoo ai ma le vii o Ausetalia.

Tuaa sinasina na tauaaoina tagavai mo le tulai faaaloalo a‘o usuina le vii ole Fu‘a
Tuaa sinasina na tauaaoina tagavai mo le tulai faaaloalo a‘o usuina le vii ole Fu‘a

E ui ina ua 54 tausaga talu ai, ae na lagona i tino le tāua ole sauniga, o loimata foi na faailoa atu ai le agaga faafetai i tuaa na sailia le saolotoga o Samoa.  O saunoaga autu ole Sisigafu‘a o lenei tausaga, na saunoa faafetai le taitaifono ole Fono Faufautua le tofa ia Autaloto Sa‘u Brown, ona saunoa lea ole afioga ile Komesina Sili ole sui ole malo tutoatasi o Samoa. Na saunoa foi le sui ole malo faasetete o Vitoria ma amata ai loa faafiafiaga ole aso.

Na faagasolo faafiafiaga a‘o faapea ona tali le sua ale valaaulia, ose suiga matagofie sa maitauina mole faamoemoe i lenei tausaga, ole tatala lea o avanoa i pisinisi ale atunuu ma isi atumotu ole Pasefika, e gaseseina taumafataga ma faatau atu ile mamalu lautele ole atunuu. Na maitauina le talisapaia ele atunuu, ona e ui ile faatumulia ma leai se ofi ole malu, ae na lava tapena fale‘aiga auā le fofoga taumafa o tagata uma. Ole taligasua a malo faaaloalogia male Aufaigaluega sa gaseseina lava ele Fono Faufautua, na faailoa foi le agaga lagolago ole atunuu ia latou saasaaga faa-Samoa na vasa‘i ai faafiafiaga a ausiva eseese, na matagofie foi le sao o tuaa sinasina i la latou siva Samoa sa fai ae na taualuga faafiafiaga ile saasaaga faa-Samoa a le afioga ile Komesina Sili, lea na matuā faatumulia i tuaa sinasina ma Samoa atoa ona ole agaga faafetai.

Ole tootoo o Lufilufi ole aao tusitusi lea ole Fono Faufautua le fetalaiga ia Taugaiula Luafalealo na saunoa auā faaaloaloga faaleaganuu mole Komesina Sili ma malo sa auai, ole fofoga o Asiata le tofa ia Luai Tuimaugapo na fai ma sui o Samoa na potopoto e tali foaitau ile susuga pa‘u ia Lufilufi.

Na faaiu ile pese masani Lota Nuu ma ta‘ape ai male viiga ua maualuga ole Tapaau Sili, auā lau Fu‘a lea ua agiagia lou pale lea Samoa.