Lūlūina faavae o le Ekalesia Perepereane – O le aitu le moomu

E foliga mai ua na ona teuteuina faamatagofie i le vaai, ae o totonu ua na o le pouliuli ma le pogisa o iai. E foliga faapea se vaai faatusitala, i le tele o mataupu o loo tulai mai i le va o papalagi ma tagata Samoa, i lalo ifo o le faamalu o le ekalesia Perepereane (Presbyterian Church). O se saunoaga a se tasi o Loia, e masani ona tauaveina faamasinoga a ekalesia, e aofia ai ma le Ekalesia Perepereane, sa ia faaalia manino ai e faapea, e matuā telē se galuega e tatau ona toe faia i le tusi faavae o le ekalesia, i lona lava lea ia finaglo toatasi.

O le faavae foi lea poo le mafuaaga o loo faatupuina ai le vevesi, ma tulai mai ai feteena‘iga, i le va o tagata lotu, pe a fuafua i le tele o faamasinoga ma mataupu sa ia taulimaina, ma suesue atili i ai.

Saunoa manino le Loia, e faigofie tele ona ulufale tagata i totonu o le lotu, peitai e faigata ona malamalama ma mautinoa i taualumaga ma le taunuuga o le lotu, aemaise lava, pe a oo ina soua ma lutaluta le tai. O se faafitauli malosi tele lea, ma e matuā aafia ai agaga tapuai o tagata lotu.

O le faitauina o laina ma vailaina, ma le atoaga o faaupuga i totonu o le tusi faavae, e tatau lava ona manino, aemaise lava o le liliuina o le gagana Peretania agai i le gagana Samoa. O le faauigaina o faaupuga, ma upu, e ese le tāua, ae afai e faigata ona malamalama i ai, o le a avea ma fili e fasia ai mafaufauga ma solomuli ai le soifua galulue o tagata lotu.

E ui o mea uma ua tusia, o loo faatulafonoina, peitai o se galuega lea e ao ina toe silasila i ai, i le mafauaga na mafua ai ona tuu lea faitau ma le a faaupuga i totonu o le faavae. O nisi o papalagi o le ekalesia lava Perepereane, e lē fiafia i le ta‘ua o le ekalesia, o le ekalesia a tagata Pasefika, poo le PIPC e pei ona silafia ai. Ae o le tele o faafitauli sa tulai mai, ma o loo faaauau pea, o le taumafai lea o papalagi e aveesea ma tutuli ese tagata Samoa mai nisi o meatotino. O meatotino sa gapatia ma afu sisina ai, i le tau sailia o seleni ma galuega faatino mo le fausia ai o malumalu tapuai, o hall, ma maeatotino uma, mo le lelei o le ekalesia.

O le mae‘a ai o se talanoaga a se tasi o Loia, ina ua fesiligia e le Samoa Times, le mafuaaga o le agai pea i luga ma le faatuputeleina o le faafitauli, i le va o papalagi ma Samoa.

I tausaga ua mavae, sa auai foi le sui o le Samoa Times, i se tasi o faamasinoga tele, sa liliu ai nisi Faafeagaiga Samoa, ma lagolago le itu palagi, ae toe faasagatau agai i isi tamalii o le atunuu, sa finauina le mea moni.
O le mafuaaga lava e tasi, ona sa taumafai le itu palagi, e toe tutuli ese tagata Samoa mai le toe faaaogāina o meatotino a le lotu. O le taunuuga o le faamasinoga tele, sa manumalo le itupa Samoa, ona e iai mafuaaga tāua sa silasila i ai alii Faamasino ma faia ai le faaiuga moni ma le tatau ai.

Ae o le vaiaso foi na tea nei, sa faamatuuina mai se pepa o faamatalaga i le Samoa Times, i le mataupu lava lenei e pei ona vesia ai le lotoifale o le latou ekalesia. O le pepa o faamatalaga, o loo matuā vaevae manino mai ai ni vaega tetele, ua faafesagai nei ma le itupa Samoa. O lea mataupu, ua agai nei ma ua taoto i le faamasinoga, mo le sailia o se tali.
I le vaavaai e tusa ai ma faamatalaga sa tuuina mai, ua mautinoa ai, le moni o se manatu sa fesiligia ai le loia i sona finagalo. E ogaoga faiga ma tuua‘iga ua faatietie e uso papalagi i tau‘au ma ua o le mamalu o tamalii Samoa, ua mafua ai ona saili fesoasoani i le faamasinoga.

Ae o le isi faafitauli tele, e matuā manomia ai se fesoasoani, ona ua toe vevsesi ma ua vaeluaina tagata Samoa, ona o faiga ma faavae tusitusia o le faamalu tele. Ua oo lava i tupe poo seleni e iai le aiā tatau a tagata lotu Samoa, ua taumafai papalagi e fai se poloaiga faaletulafono, e taofia uma ai le aiā tatau a le isi vaega mai le toe faaaogāina o ia teugatupe.

E oo lava i le totogi o loia, ua taofia foi ma ua lē mafai ona fesoasoani i ai le faamalu tele, ina ia paleni ma tutusa ai vaega e lua. Ua lagolagoina e papalagi le isi vaega Samoa o loo pipii pea i le latou itu, peitai ua faamamulu le isi vaega, o loo tau sailia se faaiuga talafeagai.

I le vaai pea ma sailili i le pepa o faamatalaga, faatasi ai ma faamatalaga sa mauaina mai nisi o tagata lotu, sa mautinoa ai e foliga mai ua vaetolu le ekalesia. O papalgi, ma itu e lua ua vaeluaina i ai le mamalu o tagata Samoa, o lona uiga ua tolu vaega ua tulai mai. O le mea sili lava ona faanoanoa ai, pe a vaavaai pea ma maitauina le faafitauli, o le vaoeseese ai o finagalo ma le auaunaga a le mamalu o le atunuu.

E iai nisi o faafeagaiga Samoa o le ekalesia sa fesootai i ai, ini o latou finagalo e uiga i le faafitauli o loo tulai mai ma aafia ai nisi o uso auauna ma le auuso galulue. Peitai o nisi la lē fia talanoa i lea mataupu, a o nisi foi sa faailoa mai na o ni nai vaega, ae o loo iai pea le faaeteetega, ona e iai lava i latou ua faatulagaina e le ekalesia, e faasoa mai ai mataupu faapea.

E lua isi ekalesia ua faamaonia, o loo ua faatau matatao nei ma le faafitauli lava lea e tasi. O lona uiga e foliga mai, ma o le mea moni lava, e leai se faaitiitia ae ua na o le faatupulaia o le lūlūina o faavae o le ekalesia Perepereane.