Leai ni tulafono faatonutonu o le falepuipui i Tafaigata

I le iai o le tulafono o falepuipui o le tausaga e 1967, tusa lea ma le fā tausaga talu ona tuanai le tutoatasi muamua o Samoa i le tausaga e 1962 e oo mai i le taimi nei, lea ua silia ma le lima sefulu tausaga o le Malo Tutoatasi o Samoa, e lei faia lava ni tulafono faatonutonu poo ni regulations e faaleleia ai faaletonu ma siitia ai le auaunaga a le matagaluega o leoleo ma falepuipui i le vaaia lelei o le au nofosala poo pagota.
O le molimau a le pule lagolago o le falepuipui le afioga Tuna‘imati‘a Faaesea Lautala, na ia faailoa ai lea tulaga. Na mafua ona ia faailoa le leai o ni tulafono faatonutonu na faia e pei ona avanoa mai i lalo o le tulafono autu o falepuipui 1967, ona sa fesiligia e le tamaitai loia o loo lagolago i galuega a le komisi lea tulaga.
O le aso lona lua o galuega a le komisi na faia ai le molimau tuu fofoga a le pule lagolago o le falepuipui ua ia pulea nei le toese ina ua faamalolo lē tumau le alii komesina lagolago sa faauluulu i ai le falepuipui le afioga Sala Seaga Uili Lafaele, e mafua ona o tuua‘iga o pulega lē lelei i le falepuipui.
O le molimau a Tuna‘imati‘a na ia faamatala ai nisi o faaletonu, e pei o le toaitiiti o le aufaigaluega ae ua toatele pagota. “O le taimi nei e 351 pagota e aofia ai pagota tamaitai e 33, ae na o le 35 leoleo o le falepuipui”.
O lana molimau o se tasi lava lea o itu o loo manaomia o le faatoateleina o le aufaigaluega auā le vaaia o pagota i taimi uma. O le isi lea o vaega sa agai i ai ni fesili a le tamaitai loia o Seni Lafaialii Koria i le pule lagolago, e faasino i le sosola o pagota ma le falepuipui.
Na faamatala Tuna‘imati‘a o se faaletonu e mafua ona o nisi o pagota laiti ma talavou faatoa tuli faasalaga ua fia vaai i o latou aiga, fia maua se tupe ma isi mea e mananao ai ona ua umi se taimi i le falepuipui. O lana molimau e seāseā sola se pagota ua matua. O lana molimau e maua le toaiva i le toasefulu pagota e sosola i le tausaga.
O meaai a pagota e tolu ‘aiga o le aso. O le suaaraisa i le taeao ae o le aoauli o se moa, poo se apa eleni. Na te lei faamatalaina pe tofu le pagota ma le eleni ma le moa (vaemoa). O le afiafi o se kopai poo se suaaraisa foi, o meaai aano e ina‘i ai meaai lelei e maua lava i faatoaga a le falepuipui.
O nofoaga o loo nonofo ai pagota i le falepuipui o tamaitai e iai moega i potu e fā o loo nonofo ai pagota tamaitai ma le potu e tasi mo tamaitai e taofia e faatalitali faaiuga o o latou moliaga ma faamasinoga.
I potu e fā e ta‘i toaono pagota teine e nonofo ai ma e na o le tasi le ato a le pagota e faataga i totonu o ia potu ona na faaalia e le pule lagolago e mafua ona ia lava le avanoa e nonofo ai ma momoe ma le puipuiga i nisi faafitauli e faaono tulai mai.
I potu poo sela o loo nonofo ai le itupa o alii o loo tuli faasalaga, na faamatala le pule lagolago e fai lava si vaapiapi o avanoa. I le potu tasi e oo i le potu numera valu e tatau ona nonofo ai pagota e to‘a 20, peitai o le taimi nei ua faaluaina lea fuainumera poo le fāsefulu pagota o loo nonofo i le potu e tasi.
O le potu iva e oo i le potu numera sefulutolu e tatau toasefulu peitai o le taimi nei e to‘a luasefulu pagota o loo faamautu ai. O le pasima lea e tatau ona toasefulu tagata e nonofo ai i le potu e tasi ae ua luasefulu.
E tatau ona ono aso e taofia ai se pagota i lea pasima peitai na faaalia e le pule lagolago e fuafua lava le aofaiga o aso e taofia ai i le pasima se tasi ona o le solitulafono ua ia faia, aemaise o pagota e lē usitaia tulafono o le falepuipui e pei o le sosola i tua, ma le o i tua e Aso Sa i aiga ae toe solitulafono ai (reoffend).
O potu uma e tofu ma fale lē ta‘ua poo toilets e pei ona faaalia e le pule lagolago i lana molimau. O le Komesina o leoleo e iai le pule faaletulafono na te faia ai se faaiuga i se pagota e tatau ona ave e loka i le pasima, o le faamatalaga lea a le pule lagolago.
O pagota o loo tuli faasalaga i tua mai o le falepuipui, na faaalia e le pule lagolago o le falepuipui e toasefululima o loo nonofo i le Ao o le Malo ma galulue ai. O loo iai ma alii leoleo e toatolu o loo vaaia.
E lei faailoaina e le pule lagolago pagota o loo nonofo i tua i isi tagata maualuluga o le Malo e aofia ai ma alii leoleo sinia ma tuli ai o latou faasalaga, ma na te lei faailoaina foi pe ua lē toe iai ni pagota o toe nonofo ai ae ua na o le aunofosala o loo tuli faasalaga i le Ao o le Malo. O le falepuipui i Vaiaata na faaalia e Tuna‘imati‘a e 35 pagota o loo iai ma leoleo e toatolu o loo vaaia, ma le falepuipui o tupulaga laiti i Olomanu e 45 pagota o loo iai ma leoleo e toafā o loo vaaia. O pagota o loo tuli i tua faasalaga e magalo ai lava peitai o nisi e lē usitaia aiaiga o le nonofo ai i tua mai le falepuipui ona o le tuliina o faasalaga e toe ave i le falepuipui ae sui atu i ai nisi.
O atinae a le falepuipui o loo iai faatoaga e pei o fa‘i ma maumaga, faapea lafumanu e pei o povi, puaa ma moa. O le faamatalaga a le pule lagolago, o atinae ia o loo fesoasoani i le tausiga o pagota i nisi taimi e faaletonu ai le vaegatupe poo le paketi e faapitoa mo meaai a pagota. Ua iai foi nisi o aoaoga mo pagota e toe fuataina ai o latou olaga e pei o le fale kamuta, ma le faleinisinia ma le faia o faatoaga, ma o le sini o ia taumafaiga ia magalo le pagota i lona aiga ua iai se isi ona tomai e maua mai le falepuipui mo le atinaeina o lona olaga.
O le vaiaso nei ua toe faaauau ai suesuega a le komisi ma o nisi o molimau o le a fofogaina o le a faapea ona faia i se tulaga e na o le komisi lava e auai ae lē mafai ona tatalaina i le lautele o le atunuu ma le aufaasalalau.