Faagasolo suesuega i aau o Samoa

Ole au suesue oloo galulue nei ile suesueina o aau o Samoa
Ole au suesue oloo galulue nei ile suesueina o aau o Samoa

Ose taimi e lē o toe mamao ona maua lea ole faaiuga ole suesuega a papalagi oloo faia nei ise vaega o aau faataamilo o Samoa. Ole faamatalaga lea a tamaitai e toatolu ma le alii ole kulupu suesue aau mai Amerika, ale faalapotopotoga ua ta’ua ole 100 Island Challenge, oloo i Samoa nei mo le lua vaiaso e suesue i tulaga ola maloloina ae o aafiaga ma lu’itau i aau o Samoa.

Ua mae’a ai nisi o vaega ole aau faasolo mai ile itu atu i Sisifo o Upolu, ma ua agai ane i Sasae. E iai aau e faanoanoa i Samoa ona o aafiaga mai vailaau, ae faapea foi i afā. Oloo faagasolo ai pea le latou suesuega ile vaiaso lenei, ile gataifale o Upolu, ose vaega ole latou galuega fai faatasi ma le Matagaluega o Faigafaiva i Samoa ma Amerika Samoa.

O Me ia Iuni ole tausaga nei “na suesue ai aau o Haapai ma Vavau i Toga ma molimauina ai foi le ola maloloina o aau i Haapai faatusa ia Vavau, ua tele le amu pe. E faigofie ma puupuu lava sina taimi e faatama’ia ai aau, ae umi se taimi e faatalitali ai le toe ola mai o amu faapea foi ma tamai i’a.

I faamaumauga, e lē tutusa ni aau se lua, ma e lē tutusa foi lumanai o ni aau se lua. Ole eseesega lea o aau, ua maua ai se avanoa e suesue atili ai le pulea lelei o aau mo se lumanai mautinoa.

Ole Poloketi lenei ale 100 Island Challenge (100 Luitau i Atumotu), ale Scripps Institution of Oceanography mai Amerika e maua ai faamatalaga o aau eseese ile kelope. Ose tasi foi lenei o auala e mataituina ai le faitau aofai o tagata ile lalolagi, ma faamaumauga o tomai faaonaponei, ole olaga ile sami, poo aau, ma le faatupulaia agai ile lumanai.

Ua faamauina ole vaega suesue lenei, e maulu ile alititai, o tamaitai talavou, ua iai foi lo latou foi naunau ma fiafia i lea ituaiga galuega. Ole mataituina lea ole olaga ile alititai ma ona aafiaga talu gaioigafai a tagata, pei ona avea ai nei Samoa ma se tasi o motu ole 100 motu ua faia iai suesuega nei.

Ole silia ma le 30 tausaga talu ai, na molimauina ai le faasolo ina mamate amu ma aau ile gataifale o Amerika Samoa.

Ina ua tele ina faaaogā ele aufaifaiva le vailaau ole Clorox, e pue ai i’a ae mamate ai figota ma amu, aemaise o i’a lapopoa ma i’a laiti. Na faasosolo mai lea ituaiga o faigafaiva faigofie ma le matautia i Samoa, ma faapena foi ona oti atu ai ma le gataifale ose vaega o Upolu. E ese mai suiga ole tau ma le vevela ole sami ua tele ina mamate ai tu ma amu i gataifale papau. E matuā iloa lelei nei faaletonu i aau o Samoa i taimi o tai masa.

Ole suesuega o faia nei ale kulupu lea mai Amerika, e lua ile tolu tausaga e mataitu ai le eseesega ole olaga ole gataifale ma suiga alia’e. Ole faaiuga o ia suesuega o faia nei, ua mafai ai foi ele toatele ona maua, e ala lea i fesootaia televavave.

Ole filiina o motu ole kelope e agai iai suesuega o faia nei i Samoa, e fuafua lelei lava, ile eseesega ole siosiomiaga, e pei o aau toe sosolo o lenei vaitau. Auā e oo lava i meaola e ola ai ile aau e eseese foi, ona ole tele o mafuaaga. Pei ole mafanafana, poo le malulu, ole malosi o tafega, ma le tele o aafiaga mai tagata soifua.

O motu ole Pasefika, Karipiane ma le Vasa Initia. O motu ia e tele aafiaga ae laiti le faitau aofai o tagata, o motu e maualuga meafai pe gaosia foi, ma motu e lē o tele ni ana mea gaosi o faaaogā iai le sami.

Ile gataifale o Samoa, e oo mai nei oloo faasā lava faigafaiva e toe faaaogā iai fanai’a, pei ona molimauina ile gataifale o Safotu ma Samauga ile silia ma le 40 tausaga ua tuanai, e oo mai nei oloo molimauina pea aafiaga o amu ma aau o na gataifale.

Ole solitulafono foi le faaaogā o vailaau, e aofia ai ma ava niukini, e mailei ai i’a. Ua fai ifo le faaaogāina o upega i’a a tamaloloa, ma tu’iga a fafine. Ole tu’iga e faaaogā ai laau mamafa e tu’i ai le amu ola oloo lavelavea ai tamai i’a e pei o tuuu, maua ai ma pusi ma isi figota.

E lua vaiaso e faatali ai le faaiuga ole suesuega o faia nei a tamaitai saienitisi mai Amerika, i foliga vaaia o aaau o Samoa.