“E lei faataua tamaiti a lo’u aiga”

Tamaitai o Elana ma o na matua palagi
Tamaitai o Elana ma o na matua palagi

O le agaga o le faafetai ile Atua, na tumu ai le loto ole tama ia Fatulau o Luatuanuu, ina ua toe foi mai le tama a lona tuafafine i le vaiaso na te’a nei, talu mai le 14 tausaga na latou tetea ai.

O le teine lea na fanau mai faaigoa ia Atasi. O Atasi le alo o Fatulau sa faigaluega va lalata tele ma le palagi o Danny Wakefield ole Focus on Children mai Amerika. Lea sa fai lo latou ofisa e vaetama ai tamaiti i Samoa.

Peita’i mulimuli ane, faamaonia moliaga na faia i Amerika faasaga ile aufaigaluega o le Focus on Children.  Ae ua to’atele fanau a Samoa na avatu faavaetama e le polokalame lenei i matua papalagi i Amerika.

Ae ole teine lea o Atasi ua faaigoa e ona matua palagi Amerika ia Elana. Ina ua oo lava ile taimi na manatu ona matua fai, e malaga mai ai e aumai le la tama i Samoa e feiloai i lona tina moni, ma ona aiga Samoa. Ae ose avanoa foi i ona matua e toe oo mai ai ile atunuu, ua avea nei ma o la’ua foi atunuu.

O le tala lea ale tina palagi o Elana o Julie, ua avea lava Samoa, ose tasi o aiga iai la’ua ona o Elana.  Ae ina ua feiloa’i atu ile tina o Elana, o Mativa, le tuafafine o Fatulau, sa na’o le faafetai foi ile Atua.

“O la’u tatalo tele lea ile Atua ia ma toe faatasi ma la’u tama. Ua 14 tausaga o o’u tatalo, ae moni lava le alofa ole Atua, Faafetai ai ile ulugalii na o la tausia la’u tama.

Fanau mai loa aveese atu ma a’u. 

O loo manatua lelei e le tina ia Mativa ona lagona ile aso na aveese atu ai lana tama ma ia.

Na te’a Mativa ina ua malosi lana failele mai le falema’i, na alu na’o ia ile fale ae ave sa’o lava lana pepe teine lea ile nofoaga na tuu ai tamaiti faate’a a le polokalame lea ole Focus on Children i Ululoloa.

E le gata ina faamatala e le Mativa lena laasaga o lona olaga, ae sa faamaonia foi e lona tei o Atasi, lea sa faigaluega ma Danny Wakefield.

Na ia faaigoa le tama a le tuafafine o lona tama, i lona igoa.  E oo mai nei, o loo faaaoga pea le igoa o Atasi, e lua ai igoa ole teine o Elana.

Ave uma e le Focus on Children la’u fanau.

E to’atolu le fanau a le tina ia Mativa na aveese uma ma ia. E na’o le pau ai lava lena o lana fanau.  E oo mai nei, o loo nonofo ma lona to’alua ile fanua o le aiga ole tamaloa i Seesee, ae leai se la fanau.

O tamaiti matutua e to’a lua o tama uma, e ese foi lo la tama, na vaetama atu ise aiga i Amerika, e oo mai nei e le’o maua lava se sootaga ma lo latou tina.

Vagana ai, o loo fesootai tamaiti tama ile la tuafafine o Elana. Na aveese atu, tama ia e 4 lesi ae ua ono tausaga o lesi.

“Na avatu i fafo, e su’e ai so latou manuia” o le faamatalaga lea a le tina ia Mativa, o le tala foi lena e tasi a lona tuagane ia Fatulau.  Ile talanoa a Fatulau, ole fanau lea a lona tuafafine, sa ia ioe atu e ave. Aua o le latou tina sa nofo ia te ia, ma sa leai se galuega e tausi ai. Ae sa to’atele foi lana ia fanau e tausi. E lima vaivai foi lona aiga. Peita’i, na sau loa le polokalame lea faapea e manuia ai tamaiti, ma avatu ai loa. E iai foi lesi ona tuafafine, na avatu ai foi lana tama.

E oo mai nei, e leai lava foi se sootaga ua maua mai i matua palagi o lena tamaititi i lona tina.  O le aiga lenei e soofale lava ma e fesoasoani a’i. Ole taimi nei, pei ona ta’ua e Fatulau, e leai se agaga faapea e “faatau atu tamaiti.” tasi lava le agaga na iai, o le ave e su’e ai so latou manuia.

O le faaiuga ole vaiaso ne te’a nei, na toe foi ai le ulugalii palagi, ma le la tama i Amerika, le teine o Elana.  Peita’i ole tala a Elana, i lona faafetai i ona matua palagi, ua mafai ona vaai ini tagata e tutusa o latou lanu ma foliga. Aua o le atunuu o loo nnofo ai, e leai ni tagata e faapei o ia foliga .

Sa ia mana’o foi ise avanoa faapea, e na te iloa ai lana agaifanua ma lona aiga Samoa. Ae o ia e toe fia foi ma lava i Samoa.