Aue! o mafatiga ua oia ai Kalaiesetete, le aai ua lafotuina i le mafui‘e 6.3

O le sefulu tolu ai nei o aso talu ona luluina Kalaiesetete i le mafui‘e ma ufitia i le ao pogisa, o le aai ua nutipalaina, o le fatu ua nutimomoia, pagā lea ua faigata i ni upu ona tafiesea le matuitui o puapuaga, ua 166 soifua ua maimau, tele fale ua faaleagaina ma tagata ua fememeai lagona aemaise moemitiga ua faapipiliina, tulai mai o se aai ua gata le faamoemoe.

Peitai ua lasi fesoasoani e tauala eseese mai atunuu i fafo aemaise le malo o Niu Sila ma le anoano o faalapotopotoga tuma‘oti, ma ua leai se vaipanoa ua lei oo i ai le alofa faasalafa mai mo tagata Kalaiesetete.

O pitonuu afaina nei i le itu i Sasae o Kalaiesetete lea o loo toatele tagata Samoa e alala ai, pei o Aranui, Bexley, Shirley, Brighton, Avonside, lea sa matuā pagatia i le motusia o le eletise ma le vai, o auala mavaevae i lologa ina ua pa alapaipa tetele ma le oneone uliuli ua faaputuputu i luga o auala e pei ni tamai maugamu.

O le isi faafitauli tele ua tulai mai o fale lē ta‘ua sa matuā manaomia, aemaise le puipuia o le soifua maloloina, e ui ina sa iai se faaseā ma le tomumu mai o tatou pitonuu nei ona ua talitonu latou ua ave lava le faamuamua a le pulenuu Bob Parker ma le Palemia o John Key i le fatu o le taulaga, ae faagalogalo tagata o loo soifua ma feofeoai le mautinoa.

Na asia e sui o le Samoa Times, le leitio Siufofoga o le Penina o Samoa, faapea sui o le Televise Samoa pitonuu o Aranui ma faatalanoa ai o tatou tagata e tusa ma mafatiaga.

O le tina o Fale Tuilaepa (Manono), mafatia i le suavai utiuti ma le eletise, lagona lona matuā fefe tele pau lava lea o si ana fanau ia ola, o se faamatalaga a Faauliuli Lemi (Savaia Lefaga), na fetogiai solo lona tino i le puipui o lona fale, totolo i fafo mo se mapusaga, lea ua nonofo ma lona aiga i le faletaavale.

O le tamā matua o Toetu Faatili (Sapo‘e), na ato ia i lalo ma le laulau a o faitau lana nusipepa Samoa Times.

Na momo‘e i fafo oso i lana taavale, peitai e lei umi ae vivili pa‘u o le taavale ona o lologa ma poloka ai i lena vaipanoa mo se lima itula.

Alu pea le asia o tatou tagata feiloai atu ia Pstr Siaosi Toailoa ma lona aiga, ua mafatia faalua le maota o lenei aiga i Bexley, leai se vai ma se eletise ma ua mautu atu i se tasi o aiga.

Molimauina le toatele o si o tatou atunuu na mapu atu i fale o sulufaiga (welfare centres) na saunia ma o Burnside ma Aranui lea sa galulue (volunteers) ai sui o le Samoa Times  faatasi ma le toatele o Samoa na ofoina atu taimi e fesoasoani ai.

Nisi o malumalu ua matuā faaleagaina, pei o le St Pauls Pacific Trinity Church (Rev Lapana Faletolu), afaina foi le maota o le galuega i Pages Rd ma na saunoa le alii faifeau e ui ina ua lasi mafatiaga ma le tiga oona ae maua pea le lototele ma le filemu o le Alii, faapena i le malumalu Ekalesia Aso Fitu (SISDAC) taitaia e Pstr Meki Fesolai ua leai foi ua solofa, atoa ma nisi o falesa AOG (susuga Tavita Seumanutafa) ma nai afaina laiti o le tele o falesa ma maota o faifeau.

Asiasi atu sui o le nusipepa i le faletaavale o le susuga faifeau EFKS Pelenato Fonoti ma lona auaiga sa nonofo ai, faapea le faletua Leonie Waterhouse i Shirley auā o pitonuu mafatia ia, faasolo ane i le tausi matagaluega Neru Tiatia ua afaina le maota o le galuega ma mapu atu i le fale se tasi o matafale o le aulotu.

O le taimi nei a o lei alu lenei lomiga, ua ofoina mai fesoasoani eseese tau tupe mai le Red Cross, pei o Hardship Grants, aemaise le WINZ i vouchers mo meaai ma penisini maua fua, o fale ua afaina aemaise le soifua maloloina mo le vaaia o le fomai e leai se totogi, ma o loo taumafai pea le auaunaga e logo i tatou tagata.

O loo iai foi le numera vili fua 0800663003 mo se fesoasoani i le gagana Samoa (Income Support) ae faanoanoa le loto ona e sulu atu i o tatou lava tagata ae saputu mai le suesuevale i fesili ae o taimi o mafatiaga.

O ni ripoti ia mai si o tatou atunuu o loo afaina i Kalaiesetete, aisea ea tatou te lē fesoasoania‘i ai faatasi?

Ua toe a‘e nei aoga ae ua vaeluaina e share e kolisi e lua le faleaoga e tasi, e amata le isi kolisi mai le 8am -12pm ona o atu lea o le isi kolisi e faauma le aso, ma o se polokalame faanenefu lea ua iai nai fanau i lenei taimi.

O loo lapataia pea o tatou tagata atumotu Pasefika  mo taimi o fonotaga e taulogologo i ai faamatalaga e maua ai fesoasoani, ma o taimi faapenei ua aiga faatasi ma lalago faatasi tagata uma mo se toe faaleleia o aiga taitasi.

E ui ina mautinoa le popole ma le atuatuvale, o soifua ua maimau ma mea totino ua faaleagaina, ae faafetai i le Atua e lē uma lona alofa, aemaise uiga eseese ua faaalia ai lona alofa tele mo Kalaiesetete.