Talitane e tausi ai le fanau

Oloo moe gapepe ile polotito ole faleoloa
Oloo moe gapepe ile polotito ole faleoloa

Ole aoauli mugalā male vevela ole Aso Sa ole Lotu a Tamaiti, aso 9 o Oketopa 2016, ae oloo moe gapepe le tina lenei ile polotito ole faleoloa i Savalalo ile taulaga i Apia. E moe fua le tina, ae oloo mafatia lona loto male agaga ile fia mafuta i lana fanau. Aemaise ai ole Aso Sa lava e tasi ua faapitoa mole fanau.

“Ua lē oo ona ave se faamomoli ile fale i pasi ole taeao, ona ole magumagu ile faatau ne‘i mea ane ua ave sese ese isi ona ole tumu ole pasi, ma faaletonu ai se faatau e ave i tuā.”

Ua taofia ele tusitala le suafa moni ole tamaitai ma lona nuu, ae tatou faaigoa ia te ia o Kagikī, auā ole igoa lava lea oloo ta‘u ai e ia lona tagata ma isi tamaitai oloo latou faia le galuega ole talitane ile taulaga o Apia, le Penina ole Pasefika.

Ole 41 ai lenei o tausaga o Kagikī, i lana tala ua maliliu uma ona mātua, ae toe o lona uso laititi oloo nofo ile latou fale ma tausi lo latou aiga.

“O lo‘u uso lena oloo vaaia la‘u fanau e toalua,” ae toaono le aofaiga o lana fanau atoa. Ole isi vaega oloo ave i aiga o o latou tamā. E tofu lava le tamaiititi ma lona tamā. Ole matua ua 20, 18, 16, 13, 11 male 3 tausaga.”

O tamaiti uma nei oloo pologa ma mafatia ai Kagikī ile taulaga, ao male po, talu lona naunau ia maua se tupe e molimoli i lona uso o vaaia lana fanau.

“O isi taimi a ou alu atu e avatu se faatauga ma se tupe i lo‘u uso ae tago tuli ese mai a‘u, fai mai e aua oute toe alu atu i tamaiti, peitai o lo‘u fatu atoa o la‘u fanau.

Ua ala ona ou nofonofo faapenei ile taulaga ona e na ole pau lava lea ole galuega e mafai ona maua ai se tupe vave, e tausi ai a‘u ma la‘u fanau pe a lava la‘u faasoasoa.

“A lelei lava le po, oute manao lava e faasosoo foi ona ou alu e ave faatau ma sina tupe ile matou aiga.”

“Ae o analeila, sa lelei foi anapo. O lea e faapolopolo lava le $30tala na maua mai le isi ponda anapo, oute alu e fai ai se faatau ile Aso Lua ma momoli ile pasi e avea ile matou aiga.”

“Ole meaai lelei ole toonai analeila sa ou polomisi i lo‘u uso e faatali mai le pasi e alu atu ma ia, ae te‘i ua ou alu atu vaai ile tumu ole pasi, o‘u musu loa e ave se faatau ne‘i leiloa.”

“Sa ou vili atu ile fale ae fai mai le toalua o lo‘u uso o la e tu ile auala e faatali mai le pasi ile faatau na ou polomisi atu ai.”

Ua atili mafatia ai le Aso Sa ole Lotu Tamaiti a Kagikī, ona ole misia o lana fanau, toe lē taunuu ona ave le meaai lelei na folafola mole toonai a lana fanau male latou aiga.

A‘o talanoa Kagikī male tusitala, ae oloo moe gapepe lava le isi foi kagikī talavou, ose tamaitai mai Savaii, ua taofia foi le faailoa o lona suafa, aiga male nuu.

Ole tamaitai talavou, ua failotu tamaiti foi ia ile polotito ole flea maketi. Ile talanoa a Kagikī matua, e late fuifuilua lava male talavou lea. Sa fia alu e fai lotu i lona aiga i Savaii, ae ua misi le pasi, ae oloo moe lava male fiaai.

E lei umi lava ae nofo tatā ane i luga ina ua taunuu foi le isi tamaitai ole latou vaega male falaoa male apa wahoo e talisua ai, ae ua tusa ole tolu ile aoauli, ua maoona uma toonai a aiga ole lotu tamaiti.

E lei umi foi ae pa‘ū ane le ipu o fasi keke na alofa ane ai le uo a ia mafine ma aai fiafia ai lava auā ole latou lea toonai ole Lotu Tamaiti.

Peitai ole tina ia Kagikī na ia talanoa, mole Aso Sa lava ia e filemu, na ole momoe lava ile ao male tele o po. Vaganā ai le lata ile faaiuga ole vaiaso, o po lelei lava na, e maua ai nai ta‘i $20, $15, $10, $5 tala ile po.

Ole tele lava o tupe laiti e maua mai se vaega o tamaloloa avetaxi, “ae oute malamalama foi a‘u ile tulaga tau seleni i avetaxi,” ole tala lea ale tina ia Kagikī.

“A oo lava ina leai se tupe, ole tupe lava e aumai ele tamaloa e sili atu lena nai lo leai ose mea. O anapo foi na faapea a‘u ai a fiki se laki, ina ua ma o male tama e sau mai Ausetalia, na sau i taaloga ale Toa ma Fiti.”

“Ae uma ane e na ole $10 lava le tupe asi tama na iai, ia na ole ma tietie lava i lana taavale ma o eva ile taligalu, ae oute lei faigaluega ai.” E fai lava tala ale tamaitai o Kagikī ma ‘ata ne‘e. “Ole tele lava o pisinisi maua o tamaloloa Samoa lava, e lē o mafai ona faamalieina e latou taitoalua o latou manaoga.”