Uluai Tamaitai ua faapaleina ile Whau Local Board

Uluai tamaitai Samoa male Pasefika, Whau Local Board. Ulalemamae Teeva Matafai - Photo: Fata Tuialii Photography
Uluai tamaitai Samoa male Pasefika, Whau Local Board. Ulalemamae Teeva Matafai – Photo: Fata Tuialii Photography

Ile tausaga e 2010, na tuufaatasi ai pulega poo council e 7 i Aukilani ma ua avea nei ma pulega e tasi poo le Super City. Ua vaevaeina foi Aukilani i pitonuu e 21. O Whau ose tasi lea pitonuu oloo aofia ai i totonu o lea fuainumera e 21, ma oloo aofia ai nuu e fitu e pei o Avondale, Rosebank, New Lynn, Kelston, Blockhouse Bay, Green Bay, ma New Windsor.

E silia ile 80,000 oloo alala i lea pitonuu, ma e toatele atu tagata oloo nonofo i Whau nai lo isi vaega ole atunuu e pei o Nelson, Rotorua, Hasting, ma Napier.

E fitu nofoa ole Whau Local Board, nate pulea lea pitonuu i tausaga e tolu, ma o lea toafitu e lima nofoa oloo manumalo ai le Labour ae lua nofoa oloo manumalo ai sui ole itu taumatau o polokiki (Right Wing of the Political spectrum).

I totonu nei nofoa e lima ale Labour oloo filofilo ai ma le uluai tamaitai Samoa ma le Pasefika, le afioga ia Ulalemamae Teeva Matafai ile avea ai ma sui ole Local Board ile pulega faaitumalo lenei o Whau ile itu i Sisifo o Aukilani.

E lē gata i lea, o ia foi se Samoa lona lua ua mautofiga ai i le Whau Local Board, ina ua mae‘a atu lona tuagane laititi, le Fetalaiga ia Seumanu Simon Matafai lea sa tulai mai i lea foi tofiga ile tausaga 2013.

Ole Fetalaiga ia Seumanu Simon Matafai ose uluai sui o Samoa ile Whau Local Board ale Auckland Council. Ile sosoo ai ole faamanuiaga i totonu o lenei aiga ua faamanuiaina ai foi ma le faletua ia Clera Pasina Matafai, ose tasi o sui ole aiga ile vaega ale Labour mo le Portage Licensing Trust i New Lynn, ma ose uluai Samoa foi ma le Pasefika ua ausia lea nofoa ile palota mo le Portage Licensing Trust, ose tasi o vaega tāua ole faigamalo i Aukilani.

Ile ofi ai ole sa ole afioga ia Ulalemamae Teeva Matafai ole sui ole Labour ua faamanuiaina i lenei nofoa ile Whau Local Board, ole a latou toe finauina malosi ai nisi o vaega e ao ona toe faamaopoopo lelei, auā le manuia o lea itumalo, e pei o malae taalo, taulaga faatau (shopping centre), auala savali (walkway), vaaiga ole saogalemu, polokalame mo tupulaga, ma le tele o isi events aemaise foi oni fesoasoani tau tupe mo faalapotopotoga e fia manaomia le fesoasoani.

Ile 3 tausaga na tulai mai ai Seumanu Simon Matafai ma nisi sui ole Labour, na latou faatuina ai se $12 miliona mo se Community Centre fou i Avondale faatasi ai ma se Recreation Centre. Ma ose tasi lenei faamoemoe tāua ole a mafai ona latou faaauauina faatasi ai ma se Swimming Pool.

E tele galuega lelei sa faatinoina e sui ole Labour ile tolu tausaga ua mavae ma ole a latou taumafai foi e faaauauina ia manulauti auā lava le manuia o tagata lautele. Sa faailoa se finagalo ole afioga ia Ulalemamae Teeva e faapea, e tusa lava pe na‘o ia le Samoa oloo filo ai i totonu o lenei nofoaiga, ae ole a taumafai lava e faatino se portfolio fou e faaigoa ole Pacific & Maori Portfolio, e galulue malosi ai ma taitai o ekalesia, o kalapu ma faalapotopotoga eseese ale pitonuu.

Ulalemamae Teeva Matafai, Seumanu Simon Matafai ma Clera Matafai                     - Photo: Fata Tuialii Photography
Ulalemamae Teeva Matafai, Seumanu Simon Matafai ma Clera Matafai – Photo: Fata Tuialii Photography

Ua silia ile 20 tausaga o tautua le afioga ia Ulalemamae Teeva Matafai ile media, e pei ona sa galue ai ile Radio 531pi, Radio Samoa, Niu FM, Pacific Radio News, ma sa avea foi ma taitai (Programme Director) ale Pacific Media Network.

E lē gata i lea, ua ova foi ma le 20 tausaga o tautua ile Miss Samoa NZ ma le Miss World Samoa. Ua silia ile 10 tausaga lana tautua ile taitaiina ole nuu Samoa ile Pasifika Festival i Western Spring. Na ia faatuina foi le MBRACE Dance Group ma le Malu Measina Samoa Dance, ma o ia lava oloo taitaiina.

Oloo avea foi ma taitaifono ale ASPIRE Events, ma sa ia faavaeina le Pacific Events & Entertainment Trust o loo iai le ofisa i Avondale. Sa palotaina foi ile Pacific Island Board Auckland City a‘o lei faavaeina le Super City.

Ole tele o nei galuega lelei na ia saili malo iai, o lona naunau lava ia manuia o tatou tagata, ma o lea foi ua avea o ia ma faipule ole Whau Local Board ole faaauauina lava lea o lona loto e fia galue ma le ola tautua saili malo pea mo Samoa ma le Pasefika faapea ma Niu Sila atoa.

Ole au ai o le Inailau a tamaitai i totonu o lea faiga filifiliga, ma ua faamalosiau ai ma le afioga ia Ulalemamae Teeva mo tamaitai ma alii, e manaomia ni o tatou sui e auai i totonu ole lio o faigamalo ale atunuu, auā a leai so tatou sui, ua leai foi so tatou leo. Tulai nei loa ma fai sou sao auā so tatou lumanai manuia. E leai se mea e faigata ile Atua.

I le loto faafetai o tuaa o Ulalemamae ile Atua ona o avanoa ma le valaau ale Atua ile ola galue ma le saili malo ole fanau ua maua ai nei avanoa e faaauau ai le tautua mo Samoa ma le Pasefika aemaise o Niu Sila nei.

E lē mafai ona faoa ese tasi le viiga ole Atua auā o ia e ona polokalame ua totofi ai le fanau e tautua le atunuu, ma ose tala faasolopito foi lea i totonu ole aiga ona ole ausia ele fanau o nei laasaga ole ola tautua.

Ma e manatua ai lava e lenei tamaitai le saili malo ale Mau a Pule mai le motu tele o Salafai aemaise le latou itumalo o Faasaleleaga. O ona tuaa, ole tamā ia Seuoti Palalaua Matafai mai Saleaula ma Salelologa, ae o lona tina o Seumanu Tapu Matafai mai le alalafaga o Salelologa.

Ole agaga ma le loto faafetai ole afioga ia Ulalemamae Teeva Matafai, ile pitonuu o Whau, o i latou sa lagolagoina lona finauina ole nofoa o lea itumalo auā lava se manuia o tatou tagata.

O lana faafetai faapitoa i auauna totofi ale Atua oloo tala‘iina le talalelei i soo se fata faitaulaga ile nofo tatalo, o lea ua a‘e manuia ai le faatamasoaliiga sa feagai ai, aemaise o ona aiga uo ma ē masani faapea ona mātua ma lona aiga atoa sa tutu malosi mo lona faamoemoe.

Ia faamanuia tele le Atua ile tulai mai o lenei alo tamaitai o Samoa i tofiga tau pulega i totonu o lenei atunuu o Niu Sila!