Tāpā le fesoasoani a mātua

Ua aapa nei le PTA a mātua Samoa o loo i totonu o le Kolisi a Sir Edmund Hillary Collegiate e tāpā le fesoasoani a mātua Samoa o loo aooga o latou alo i totonu o lenei aoga, ina ia mafai ona tuu atu lo latou tauau e fesoasoani i le unaia o le gagana Samoa o loo tauaveina e fanau aoga. O lenei aveai o loo tuusa‘o mai lava i soo se tasi e iai le agavaa ma le loto alofa e galue ai e aunoa ma se tusipasi, e lē o manaomia lea vaega, ae o le naunautaiga a le PTA ia maua ni mātua e galulue fesoasoani ina ia pasi le tamaitiiti aoga i lea mataupu.

O fuafuaga o loo faataoto nei i lea faamoemoe, a maua mātua ona o mai lea e galulue i totonu o potu aoga ae fesoasoani i ai le susuga i le faiaoga ia Aumua Samuelu faatasi ai ma faiaoga lagolago.

O le a faia foi ni fono a mātua i le Level 1, 2, 3 e mafai ai ona fesoasoani mātua ma faatalatalanoa poo ā ni auala e maua ai a latou togi (credit), auā a siliga ma le faaiuga o le kuata lenei ona faigata loa lea ia latou, auā toe tasi le masina ae fai le suega ia Novema, o iina o le a maua ai tamaiti e lē pasi.

Ae o le agaga maualuga i mātua Samoa ia ausia e fanau ni togi e pasi ai. O le saunoaga a le faletua ia Aloese Lefono o ia o le taitaifono a le PTA, na ia mauaina loa lea faamatalaga ma ia tulai loa e fai se galuega e foia ai lea faafitauli, ma sa ia fesiligia le pule e fia iloa le tulaga o maka a tamaiti, ma sa ia maitauina ai e telē le faaletonu o loo iai. O lea sa ia tāpā ai se saunoaga a le pule aoga a le kolisi i le fono a mātua Samoa sa faia ia Aukuso ina ia manino mātua i le faaletonu o loo iai.

O le taimi nei o loo galulue mātua ma le susuga ia Aumua Samuelu faatasi ai ma faiaoga e saili le lisi o tamaiti, ona talo lea o le fono a mātua ma le Level 1, 2, 3. O mātua uma o le a iai i lea aso o le a fesoasoani lea i fanau, ina ia fai i se auala e talia gofie ai e tamaiti.

O le susuga ia Aumua Samuelu o loo tauaveina le gagana Samoa i totonu o lenei Kolisi, ma ua ia faailoa ai, e fiu e ave tusi i mātua Samoa e uiga i se fesoasoani mo fanau ae leai se tali atu, ma ua faamaonia ai e fanau le mea o loo ia taumafai i ai.

O fono a mātua o loo fai i masina taitasi e lē o se fono faasamasamanoa, e telē le tāua mo le lelei o fanau, ae lē mo faiaoga. Ma ia aua foi ne‘i tuua‘ia faiaoga pe a lē pasi le suega a le NCEA Level 3, ma o le mafuaga foi lea ua ia tāpā ai le fesoasoani a mātua ina ia maua se galulue faatasi e taumafai ai e atiae ma faaleleia uma tulaga tau i le aoaoga ina ia uma le Tausaga 13 ua pasi le NCEA Level 3, aua e maimau le taimi e ave ai le Vasega 13 ae uma ane le tausaga ua lē pasi.

O le faamoemoe maualuga o le susuga i le faiaoga, a lelei ma pasi le Level 1, 2, 3 e oo atu foi i le MIT poo le AUT ua faigofie ona ave le Level 4, ae a lē manuia le taumafai i lalo, e iai le talitonuga e faigata foi pe a oo i luga. A lelei ona tapena nei e manuia foi a taeao ma le lumanai. E tapena le lelei o le AUT ma le MIT i lalo i le Kolisi.

Faailoa foi le finagalo o le taitaifono o le Board le susuga ia Ioane Vine o le tasi lea mataupu o loo tosoa i luga le lelei o le aoga o le gagana Samoa. Auā o le tele o fanau o loo latou ausia lava le togi faatapulaa e pasi ai le tamaitiiti, ae o le lagona ia te ia ia maua uma e tamaiti aoga le pasi ma le lelei o lea mataupu i le faaiuga o le tausaga. Ma ua malosi ai le tutū faatasi o mātua ma faiaoga i le uunaia o fanau ina ia maua lea faamanuiaga, a lelei nei e manuia ai a taeao.

Aumua Samuelu (faiaoga) Susana Mataia (sui o matua), Aloese Lefono (taitaifono PTA Samoa) Ioane Vine (Taitaifono Board) ma fanau aoga o loo ave le Gagana Samoa