Malosi taaviliga o polokiki a o loma le palota

Le feiloaiga muamua a le taitai o le Tautua Samoa afioga Palusalue Faapo II ma le au tusitala faapea nisi o faipule o lana vaega faaupufai o loo agaia le Malo mo le amatalia o a latou kemupeni o le palota tele o le 2016
Le feiloaiga muamua a le taitai o le Tautua Samoa afioga Palusalue Faapo II ma le au tusitala faapea nisi o faipule o lana vaega faaupufai o loo agaia le Malo mo le amatalia o a latou kemupeni o le palota tele o le 2016

Ua toe tolu masina ma vaiaso ona faatino lea o le isi palota tele a lo tatou atunuu lea e pa‘ū tonu i le aso 4 o Mati o le tausaga fou 2016. Peitai o lea ua matau atu e le atunuu ua amata ona feula mai i fafo taaviliga o gaioiga faapolokiki a nisi o faipule ma vaega faaupufai e lua o loo iai nei.

Ua amata lava i le faailoa e le Tautua Samoa o ni o latou atugaluga ma popolega i le malosi o le tulafono o loo faatonutonu ai le faiga o faatosina a sui tauva, ma le malosi o loo umia e le faigamalo a le HRPP ua faapulu salalau ai lava nisi o fuafuaga masani a le Malo ae ua tauaso ai le silasila i le tapu o ni faatosina e alu ai ni seleni poo nisi faiga e atagia ai le tauanau o le lagolago a tagata palota.

O galuega masani a le Malo i atinae ma le faaaogā e nisi o Minisita e saili ai le lagolago mo i latou, o tuua‘iga ia ua folasia nei e le taitai o le Tautua Samoa le afioga Palusalue Faapo II.

O le vaiaso o le siosiomaga na faia i Vaipouli talu ai nei, e talitonu Palusalue ma lana itu faaupufai ua aafia ai le Minisita o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga ona e faapea, ua ave tonu lava i le itumalo o le Minisita i le vaitau ua lalata i le palota.

“O loo faaaogā ai tupe a le atunuu i polokalame ma tauvaga eseese aemaise o ni sauniga faaleaganuu, ma e manino lava o se isi faiga faatosina e sailia ai le lagolago a tagata palota”. Na saili se finagalo o le Minisita le afioga Faamoetauloa Faale Tumaalii, ae o lana saunoaga mai e lē sa‘o. Fai mai lana mau e mamā lava mea i ē loto mamā, ae o lona talitonuga e lē o se faatosina.

O le faaiuga foi e ave i Vaipouli o le faaiuga a le Matagaluega e aunoa ma sona leo pe sa fesiligia foi o ia. Sa tutoatasi lava le matagaluega i le latou faaiuga e ave i se tasi o nuu o lona itumalo. Peitai na saunoa le minisita, ae e sala foi ina faia le vaiaso o le siosiomaga i Vaipouli ona o le isi lea o nofoaga faasao ua faamauina i le lisi o nofoaga faasao o le atunuu.

O le isi atugaluga o le Tautua Samoa o le fuafuaga a le Matagaluega o Aoga Taaloga ma Aganuu e ave le faauuga a le lala o le Iunivesite o le Pasefika o loo i Alafua e faia i Savaii lea o le a faatino ai e le afioga o le Minisita o lea matagaluega le ‘ava o le feiloaiga.

“Se‘i silasila la outou i le fuafuaga lea, o faatosina nei e lē faatagaina ona e mautinoa lava o le tauanauina ai o tagata palota aemaise o le nuu o le alii minisita lea e faia le ‘ava o le feiloaiga. E alu ai tupe a le atunuu auā e lē faapea a faia le ‘ava ona lē avea lea i ai o se tupe e tusa o le latou galuega”.

Sa lei maua se feiloaiga i le Minisita o Aoga i le vaiaso ua mavae ona o loo malaga i atunuu i fafo i ni fonotaga tāua. O le isi atugaluga o le Tautua Samoa o le mataupu i aitalafu a le atunuu i fafo.  “A silasila le atunuu i le lipoti lea ua aumai nei o galuega a le Malo i le 12 masina ua mavae na muta ia Iuni o le tausaga nei (2015), ua tasi tesimale tasi (1.1) piliona le aofaiga o tatou aitalafu.”

“O le tuualalo a lenei itu i le Malo se‘i alolofa e fai fuafua, auā e lē totogia e le HRPP aitalafu ia, ae e totogi e le atunuu atoa”. O le finagalo lea o le minisita agai o Tupe a le Tautua Samoa le afioga Afualo Dr Woods Salele.

O lana faamalamalamaga e faapea a vaevae le aitalafu lenei o lona uiga e oo i le ono afe tala i le tausaga le sao o le tagata e toatasi e totogi ai le aitalafu. Peitai o le finagalo na faaalia e le Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, e lē malamalama le Tautua Samoa i le mataupu i aitalafu.

O lana saunoaga o loo gafatia e le atunuu ona totogi ma o loo lelei foi le totogi aitalafu a le Malo.