Lagomau i Falealupo le Sui mulimuli o le Fono Faavae

“Ua malolo le tamā matua o lenei aiga, Afioga Aeau Seumanutafa Aiolupotea Tonumaipea Taulupoo Lafaialii, faafoi le viiga i le Atua. Praise God for your life and the legacy you have left for us.”

O upu saafi ia a le Afioga Maiava Visekota Peteru, o se tasi o le aiga o le afioga Aeau Seumanutafa Aiolupotea Tonumaipea Taulupoo Lafaialii, i luga o fesootaiga televavave faaonapo nei poo lana itulau o foliga le Facebook page.

O le Aso Tofi, 17 o Setema 2015 na faia ai toe sauniga o lea tamalii ta‘uta‘ua o le atunuu ona o ia le Sui mulimuli o le Fono Faavae na soifua pea seia oo ina faamanatu le Iupeli Auro poo le Limasefulu tausaga o le Tutoatasi o Samoa ia Iuni o le tausaga e 2012.

Ma na filifilia ai le Afioga Aeau Seumanutafa Aiolupotea Tonumaipea Taulupoo Lafaialii, e Taitaifono Soofaatasi ma le Komiti o Tapenaga o le faamanatu o le 50 tausaga talu ona Tutoatasi Samoa, na te sisiina le tagavai i le sauniga faapitoa o lena Tutoatasi iā Iuni 2012 i le malae i Tiafau.

I le talaaga o lona soifua na māua ai sa aoaoina o ia i le Aoga a Felela i Mulivai ma faasolo atu ai i le Kolisi a Sagato Iosefo. Sa galue o ia i le Matagaluega o Faatoaga o se fai totogi mulimuli ane ua avea o ia ma Ofisa na te pasiaina le vela o le popo ma le koko mo le auina atu i fafo.

I le tala faasolopito o le Fono Faavae a Samoa na iloa ai o ia o le toe tagata o lea Fono. Sa filifilia o ia o se Sui o le afioaga o Falealupo i le Fono Faavae sa galulue ai ma sui o Malo Aufaatasi i le faataotoina o fuafuaga uma mo se Malo tumaoti o Samoa aemaise o le tusia o le Faavae poo le Constitution i le tausaga e 1960.

  Sa avea foi o ia ma Faipule o le Palemene mai le itumalo o Falealupo ma sa ia tauaveina foi le tofiga o le Sui Fofoga Fetalai o le Maota i na taimi.

Sa tofia foi Aeau ma Sui o le Komiti Faapalemene i itu tau Suetusi aemaise o le Komiti mo Tulafono Taufaaofi.

Na avea foi o ia ma se tasi o Faamasino o le Faamasinoga o Fanua ma Suafa mulimuli ane avea ma se tasi o Sui Sina o le Komiti o le Faleula o Samoa.

O ia o se tasi o loo ia tauaveina se faaaloalo maualuga a le Malo o Samoa e ala i le Pine Taualoa sa tuuina atu e aloaia ai lana tautua ia fatia ua sola.

E iai foi ona tofiga i le Ekalesia e pei o le Aoao Fesoasoani i le EFKS i Falealupo Uta sa avea foi ma Komiti o Aoga faapea ai ma le Komiti o Tupe a le Ekalesia i se taimi umi.

Sa faaipoipo atu o ia ia Lupeautino Taimalieutu Meapelo Tamasese o Nofoalii ma e toa 4 o laua alo.

I le itu tau taaloga na molimauina ai o se tasi o sui tuai o le aumalosi a Vaiala lea na siamupini i le tausaga e 1962.

O le faamanatuina o le limasefulu tausaga o le Tutoatasi o le atunuu na maua ai le avanoa o se tasi o tusitala o le Samoa Times le susuga Niumaana ua tuumalo, e fesiligia se finagalo o Aeau Taulupoo e tusa ai o ona mafaufauga i le toe tepa i tua i le taimi o le Fono Faavae.

O se toe tepa lea i le lipoti na faatalatalanoa ai lea tamalii ma ia sasaa ai mai tulaga sa faagasolo ai galuega a le Fono Faavae i lea vaitaimi.

Fono Faavae

Ina ua mae‘a ona pasia ma tusia le Faavae o Samoa i le tausaga e 1960, ona ave lea e iloilo ma tagai i ai Malo Aufaatasi e tusa ai ma faiga faavae. E faapea le faamatalaga a Aeau, na toe faafoi atu le Faavae e lei pasia e Malo Aufaatasi. Aisea?

E lua ni vaega na tusia i totonu o le Faavae, na mafua ai ona faatuai ona faataunuu le Sisiina o le Fu‘a o le Saolotoga mo le uluai taimi.

O vaega tetele sa fefulisai faalaau mamafa i ai finagalo o le Fono Faavae.

1. E na o i latou ua iai suafa matai e palota ma faia le filifiliga o Sui Faipule o le Palemene. O lona uiga e lē amanaia le palota o le 21 tausaga (Pelepesite).

2. Ia iai se tulaga o Pule ma Tumua i totonu o le Faigamalo a Samoa.

O se tasi o vaega o le Faavae sa faamautuina e Taitai ma toeaiina i lena vaitaimi e faapea, e na o matai e palota ma filifilia e fai ma Sui Faipule o le Maota o le Palemene.

O le vaega tonu lea na taulai i ai le silasila a Malo Aufaatasi, ma faia ai le faaiuga e toe faafoi le Faavae o Samoa, ina ia faia i ai se suiga.

Sa fefinauai, ma e lei tuumāmāina e Taitai ma Sui auai o le Fono Faavae le tali atu a Malo Aufaatasi. Peitai o le finagalo o Aeau na faailoa e faapea, o ia aso e ui lava ina fesilia‘i finagalo ona o le tofa saili, peitai o le Upu a le atunuu e masani ai, E ui ina tetele a Pesega ae sa matua lava i le Oo.

Na fetalai le tofa tatala ma le faautaga loloto, ona maua lea o le tasi, o le a tuu i ai i totonu le palota o le 21 tausaga, ae seia iai se aso o muamua ma le taimi o lumanai, ae lē faataunuuina mai i lena vaitaimi a o fuafua lona uluai Tutoatasi.

Na mae‘a ona pasia lea tulaga, ona toe ave foi lea i Malo Aufaatasi, ma o lona ave faalua ai lea, mulimuli ane na matuā talia lelei e Malo Aufaatasi suiga ma pasia ai loa le Faavae o Samoa.

O le mafuaaga lea na faatoa sisi ai le Fu‘a poo le Tagavai o le Saolotoga o le Malo o Samoa mo lona Tutoatasi mai pulega faakolone a malo sa latou fia taitaia le atunuu.

 O ai Taitaifono o le Fono Faavae?

O le Susuga i le Malietoa Tanumafili II, faapea le Afioga ia Tupua Tamasese Meaole, o i laua ia sa avea ma Taitai, ma faatautaia fonotaga uma a le Fono Faavae. O sui auai, e faapea sa taitoatolu sui mai itumalo eseese faatasi ai ma lo latou Sui Faipule filifilia. O i latou uma ia sa auai, ma faia iloiloga uma atoa ma le silasila toto‘a i mataupu taitasi, ma fausia ai le Faavae o le Malo o Samoa.

Sa ta‘ua e faapea e silia ma le tolu masina o Iloilo ma Talanoaina le Faavae o le atunuu. E manatua foi e Aeau Taulupoo Lafaialii, le Sui Faipule mai Falealili, le Afioga ia Paitomaleifi Siaki, o ia lea sa faatuina le lafo ina ia palota le 21 tausaga. A o Talamaivao Vaelaa sa ia faatuina le lafo, ina ia iai se tulaga aloaia o Tumua ma Pule i totonu o le Fono ma le faiga o Upu o le atunuu.

O Aeau o se tasi o Sui aupito i laitiiti sa iai i le Fono Faavae i lena vaitau, i le luasefulutolu o ona tausaga.

O lana mau e faapea na te malamalama lelei, ma ia silafiaina i latou sa faia tonu ma fafauina le Faavae.

O latou uma foi ia, ua fai i lagi, ma ua tofafa i Tiasa, se‘i vagana ai lona tagata o loo totoe e oo mai i le taimi nei. Sa iai faatasi foi ma le tuaa o lona faletua i le Fono Faavae, le Afioga Tupua Tamasese Meaole.

E talitonu Aeau Taulupoo, o le ala foi lea ona toe lalaga ai e le Afioga i le Tootooalii, Tofilau Eti Alesana, a o avea ma Palemia o Samoa i lona vaitaimi, le mataupu i le Pelepesite. Ona talu ai, o se vaega ua leva ma sa iai lava i totonu o le Faavae, i lona aiaiga sa faataoto ai, o le a faia ma faataunuuina i se taimi o lumanai.

Ae na saunoa Aeau, e ui lava ona o se vaega o le Faavae e ao ina faataunuuina, peitai sa iai foi le mafuaaga na mafua ai ona manatu ma finagalo Tofilau e faia loa ma faatelevave lona pasiaina. Ona o le silasila o le Tootooalii, i le soona faia o nofo ma suafa matai o aiga ma afioaga.

E foliga mai ua naunau e faateleina le numera o matai, ma ua oo lava foi i suafa sili ona tāua ma faapelepele a aiga, ua matala ma ua soona tatala e faasalafa i soo se tasi, ona o le manao i le palota. E lē o se faiga talafeagai, ma sa‘o le mafuaaga o le tatala o suafa matai tāua, ona o le naunau ina ia maua le avanoa e palota ai, ae ua lē filifili tatau, e tusa ma taiala masani o tu ma aga a le atunuu.

O le mafuaaga tonu lea, sa manatu ai loa le Alii Palemia i lona vaitau, ina ia faataunuu le palota o le 21 tausaga poo le Pelepesite, e tau taofiofi ai le soona faia o matai o aiga ma nuu. Ae o suesuega a le Samoa Times ua faamaonia ai, ua sili atu ona faateteleina lea faafitauli, ma ua faatupulaia pea le soonafai o suafa matai.

I molimau o lona toe sauniga na malele ai le Ao Mamalu o le Malo Afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi, ma sa iloga ona lologo le aofia i tala iloga o Aeau ma nisi o matatia na ia ausia e pei ona malele i ai le Ao Mamalu o le tatou Malo.

Na faaiu toe sauniga o le Afioga Aeau Taulupoo i lona oliolisaga tumau i lona aiga i Falealupo Uta.

Aeau Taulupo Lafaialii Afioga Aeau Seumanutafa Aiolupotea Tonumaipea Taulupoo Lafaialii i le sisiina o le Tagavai o Samoa i le 50 tausaga o le Tutoatasi i le tausaga 2012 Afioga i le alii Palemia i le tauaaoina o le faailoga Taualoa a le Afioga ia Aeau Seumanutafa Aiolupotea Tonumaipea Taulupoo Lafaialii i le tausaga ua mavae