Faamavae le lalolagi ia Jonah Tali Lomu

E le toe iai lava se isi Jonah Lomu – John hart

E tele tagata tautaua o le lalolagi ona o tulaga maualuluga na oo i ai a latou moemitiga ma ni matatia sa faapea ona ausia i o latou soifua a o iai i lenei lalolagi. I le itu tau musika e manatua pea Elevisi ona o se tagata pese logologoa i le lalolagi.

E manatua pea Hitila ona o se taitai iloga lona sauā sa tulai mai i na foi tausaga e tele ua tuanai atu i ana pulega ma faaiuga fai. E faapena foi Jonah Lomu pe a tuu mai i le taaloga o le lakapi. E leai se isi na soifua mai i tua atu o le 20 tausaga talu ai e na te lei iloaina Jonah Lomu ona o le tulaga maualuga sa oo i ai lana taalo i le lakapi. O ia foi lea o se tagata poo se tama taalo i lenei taaloga na muamua avea ma tama taalo lauiloa ma le logologoa o le lalolagi atoa.

O le vaiaso na tuanai atu nei i le taeao o le Aso Lulu 18 o Novema 2015 na pa mai ai le tala ina ua faamānavaina e le Atua galuega a lana auauna le susuga Jonah Lomu. E lei iai lava ni minute talu ona faalauiloa mai lona maliu ae toulu faauaga mai faamaisega e lē gata i totonu lava ia i Niu Sila, ae faapea ai le lalolagi atoa.

E fai si toatele o i latou na lagonaina le faanoanoa ona sa leai se manatu o le vave lenei o le a tuua ai e le susuga Lomu le mafutaga i le lalolagi nei. O Lomu o se tagata o loo faamatalaina e le toatele o le tupu o le lakapi.

O loo faamatalaina foi e nisi o se tagata na ola ma le iloa lelei ona faaaogā o meaalofa sa faamanuiaina ai o ia e le Atua e iloa lea i lana taalo i luga o le malae, ma ana galuega faaamepasa i fafo o le malae.

Na ia lē faailogaina se tasi e faauo atu i ai, ma sa tele lava lona sao i le faalauiloaina o le lakapi ma le taumafai lea ina ia faamalosiau atu i fanau talavou ma tupulaga ina ia faaaogā tatau lenei taleni e saili ai lumanai manuia mo i latou faapea foi o latou aiga.

Sa avea le susuga Lomu ma Amepasa o suiga lelei. E tele ni taimi ma ni avanoa na ia maua sa malaga taamilo ai i Niu Sila ma fafo atu i le lalolagi atoa sa ia faatasi atu i ai ona o le fesoasoani lava i alo ma fanau laiti ina ia iloa ona tauivi ma le filifiligā ia latou moemitiga, ma ia mautinoa e latou te ausia nei moemitiga e aunoa ma le faavaivai.

O lana taleni i le lakapi sa avea lea ma faitotoa na mafai ai ona ia feiloai atu i le toatele o taitai o Malo Tetele, e aofia ai le Tupu Tamaitai o Peretania, o le Peresetene o Aferika i Saute ua tuumalo ia Mandela, atoa ai ma le nisi o taitai sa latou lululima ona o avanoa sa maua i malaga taamilo a le aulakapi a le Olopeleki, aemaise ai foi o ana galuega faaamepasa. E lē mafai ona faatusaina le susuga i se isi lava i le ituaiga mataina na oo i ai lana taalo. O lona umi ma lona mamafa na lei mafaia ona tuumāmāina ai lona saoasaoa, ma sa atili ai ona faigata ona pue o ia e tama taaalo i le tele o ana taaloga.

O le ala foi lea na lauiloa ai o ia ona e lēiloa lava e Lomu pe toafia tagata o loo faatali maia lona tamoe atu auā e tutusa lava le toatasi ma le toalima ia Lomu. O le tele foi o ana sikoa e tiga ona lolofi mai ai le toatele e pue, ae pei lava o le laupepa le taenai faatasi e le susuga Lomu i le laina sikoa.

O le susuga Lomu sa fanau o ia i le pitonuu o Pukekohe i le aso 12 Me 1975.  Sa malaga atu ma ona mātua ma nonofo i Toga mo nai tausaga ona toe foi mai lea ma faamautu i le pitonuu o Magele, ma o iina sa aoga ai i le Aoga Tulagalua a Favona Primary School, mulimuli ane ona maua lea o lona avanoa ma aoga ai i le Kolisi a Wesley i Pukekohe.

A o aoga ai i Wesley, o iina sa aliae ai lona agavaa ma ona tomai i le taaloga lakapi. Sa mataina lona tulai mai a o avea ai o ia ma tama taalo o le Kolisi a Wesley ma o le tausaga 1994 sa uluai filifilia ai o ia e fai ma sui o le au taitoafitu a Niu Sila i le taamilosaga taitoafitu i Hong Kong.

O le tausaga 1995 sa lauiloa ai le igoa o Lomu ina ua filifilia o ia e taalo i le numera 11 mo le Olopeleki i le Ipu o le lalolagi lea sa faia i Aferika i Saute. O le taaloga ma Egelani lea sa lē mafai ai e Egelani ona pueina Lomu ma na oo lava i le latou fulupeki lauiloa sa iai i lena vaitau o Mike Cat na matuā solofa i lalo i le matautia tele o Lomu, ma o le taaloga lava lena sa pei na taa‘ina ma tosina mai ai loa le lalolagi i le fia maimoa i soo se taaloga sa taalo ai lenei tamafanau a Niu Sila.

Talu mai lena tausaga sa faamauina ai le igoa o Lomu i le talafaasolopito o le lakapi ina ua mautinoa lava e leai ma se tasi nai luma atu o lenei taaloga na o la tutusa ma le susuga Lomu. O lona malosi, o lona tomai, o lona saoasaoa e lei mafai ona faatusaina i se tasi, ma o nisi foi o saunoaga a i latou sa logologoa i le lakapi peitai ua malolo mai le taaloga, na o latou saunoa ai e laki ae iai se isi i le lumanai e pei o le susuga Lomu.

E tele ni mataia sa faatuina e Lomu a o avea o ia ma tama taalo i le taaloga lakapi ma o le a manatua pea o ia i nei mau matatia. O se tasi o vaega tāua o le soifuaga o le susuga Lomu, o lona faaaloalo lea i soo se tama lakapi, aemaise o lona agaga faafetai lea sa faalauiloa faalauaitele i le tele o faatalanoaga sa faia e le au faasalalau ma ia, na ia faamanino ai lona agaga fiafia ona o le sao foi o nisi sa saga faalototeleina ai o ia i lenei taaloga.

E fai si toatele o i latou sa ia faafetaia e aofia ai ma nisi o alo o Samoa e pei o Frank Bunce, Michael Jones, Junior Tonuu, George Leaupepe, Eroni Clarke atoa ai ma i latou sa maua le avanoa na o latou taaalo faatasi ai.

O le tausaga 1996 sa faaipoipo atu ai le susuga Lomu ia Tanya Rutter o ia o se tamaitai mai Aferika i Saute ma e 4 tausaga sa o la mafuta ai ae toe tetea faaletulafono i le tausaga e 2000. O le tausaga e 2003 sa toe faaipoipo atu ai ia Fiona Taylor ia Aukuso 2003 ma sa faia lenei faaipoipoga i le motu o Waiheke ma e 4 foi tausaga ma ni masina sa o la mafuta ai ae faapea foi ona o la tetea faaletulafono ia Fepuari 2008, seia oo ina toe faaipoipo atu i lona toalua lona tolu, le tamaitai o Nadene Quirk i le tausaga 2011, ma e maliu nei ua toalua o la alo le alii o Bradley ua ono tausaga le matua, ma Dhyreille ua lima tausaga lona matua.

O le po o le Aso Sa na se‘i tuanai atu nei sa faia ai se sauniga faapitoa i le Ekalesia Toga i Magele, ma o lenei sauniga sa tatala ai le avanoa mo le toatele sa auai atu e molimoli ai a latou tautinoga, o molimau ma saafiafiga alofa i le susuga Lomu, atoa ai ma a latou saunoaga faamaise ma faalaeiau i lona faletua, o si ona tina ma ona aiga ma lana fanau.

O le taimi nei o loo faatalitali pea le atunuu ma le lalolagi i se polokalame auā ona toe sauniga, ma o loo galulue faatasi ai le aiga o le susuga Lomu, o le Iuni Lakapi atoa ai ma le Malo Niu Sila. Tau ina ia faamaise le agaga o le Atua i aiga faavauvau o lenei alo lauiloa o Ni Sila ma Toga.