Faamautu nofoaga o oloa mai Samoa i Niu Sila

E ao ina mautu, ma ia mausali se nofoaga mo le faalauiloaina o oloa mai Samoa. E le gata i lea, ae ia maua nisi maketi mo le faatauina atu o oloa, atoa ai ma le lagolagoina e tagata lautele, e ala i le faatauina o oloa. O ia vaega uma, sa faamaonia i se saunoaga a le Sui palemia, Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo, o ia foi o le Minisita o Fefaatauaiga o oloa ma pisinisi a Samoa. E le gata i lea, ae sa toe faaopoopo i ai le afioga ia Tagaloa Eddie Wilson, o le Peresetene lea o le asosi a le S.A.M.E. (Samoa Association Manufacturer & Export) i sana saunoaga e faamalamalama atili ai le uiga ma le aano moni o le faamoemoe o le au faioloa, ma le au faipisinisi, faapea foi le malo o Samoa. O le agaga maualuga lea o le faalapotopotoga a le SAME, faatasi ai ma le malo o Samoa, e pei ona asia ma faatoai ai i laufanua o Aukilani se aumalaga mai Samoa, i le vaiaso na tea nei.

O le Aso Lulu o le vaiaso talu ai, sa faia ai se sauniga tele i le Maota Samoa i Aukilani, mo le faalauiloaina faalauaitele, o le tele o oloa a le atunuu o loo fia auina mai i atunuu i fafo, aemaise lava o Niu Sila. O sui lava o le malo o Samoa e pei o le afioga i le Sui palemia, le tofa ia Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo, faapea le afioga ia Tagaloa Eddie Wilson, o le Peresetene o le faalapotopotoga a le S.A.M.E. (Samoa Association Manufacturers & Export), sa taitaia mai lea faigamalaga.

E latalata i le 200 ni oloa sa mafai ona faaalia ma silasila i ai le toatele o le mamalu o le atunuu, ma nisi o le au faipisinisi i Niu Sila, i lea lava aso. O ia oloa uma lava sa gaosi ma tuufaatasia e pisinisi, ma auaunaga tumaoti, ma isi foi kamupani a le malo o Samoa. O le ala lea ua faaigoaina ai lea faaaliga o le Samoa-Made Trade Exhibit Centre.

O le Komesina o Fefaatauaiga a Samoa i Niu Sila, le susuga ia Fonoti Dr Lafitai Iupati Fuatai, sa nafa ma le faatulagaina ma le faamaopoopoina o lea sauniga tāua. O ia lava foi lea sa avea ma fofoga o lea aso. O se tasi o vaega tāua o le saunoaga a le Sui Palemia, sa ia toe faafetaia ai le taumafai o le Peresetene o le SAME, faapea ona sui uma, ona o le sailimalo i auala e fesoasoani ai i le faamoemoe o tagata Samoa, ma le malo. O le ala foi lea, o loo matuā tuu atoa i ai le lagolago a le malo i vaega uma o taumafaiga a le SAME, o le taimi nei o loo ua galulue faatasi le malo, ma le faalapotopotoga a le SAME, mo tulaga uma e manaomia e faatino ai nisi fuafuaga mo le taimi nei ma le lumanai, e pei ona saunoa iai le Sui palemia, o le Minisita foi o Fefaatauaiga.

I lea po o le Aso Lulu, sa faatumulia le mamalu o le atunuu o loo alala i Aukilani e molimauina lea faaliga tāua. Sa auai le afioga i le Konesula o le malo o Samoa i Aukilani, le afioga ia Fatialofa Faolotoi Reupena Pogi, faapea le afioga ia Misa Telefoni Retzleff, o ia foi sa avea ma Sui palemia o le atunuu e lei mamao atu. O sui mai le pulega faaitumalo a Aukilani, le afioga ia Anae Arthur Anae, o le alii Faufautua o le Super City. O sui faipule o le palemene a Niu Sila, le afioga Leaufaamulia Asenati Lole-Taylor, faapea le tofa ia Su‘a William Sio. O le tamaitai faipule ia Asenati Lole Taylor, sa valaauina faapitoa e na te ooti le lipine mo le tatalaina aloaia o lea sauniga. O le saunia sa taitaia e le susuga i le Faifeau ia Michael Wilson.

O nisi o malo sa vaalaulia, o tamalii lava ma tamafanau a Samoa, o loo galulue i galuega o faasalalauga ma tusitala, e pei o le Tagata Pasefika, Radio Samoa, ma le Samoa Times, faapea nisi o auaunaga faapea a papalgi sa auai. O oloa uma sa faaalia i lea aso, sa mafai ona silasila i ai le toatele, ae sa tatala foi le avanoa e tofo ai i nisi o taumafa o loo gaosia i Samoa.

O le luau, poo le palusami ua mafai ona tuuapaina, o se tasi lea o taumafa sa molimauina, ma ua molimauina foi e le toatele, le matagofie i le tausami. O le ava oona e gaosia mai i le niu, o le isi foi o oloa sa fiafia i ai le toatele sa molimauina lea aso faapitoa, e lē gata i lea, a o sukalati ma le anoano o taumafa.

E le o se taimi muamua lenei, ua agai mai ai le au faioloa a le atunuu, mo le faalauiloaina o oloa Samoa lava latou ia i Niu Sila. E tele nisi taimi, ma o ni avanoa faapitoa sa maua ona o nisi foi o faamoemoega tetele a Niu Sila, sa valaauina ai Samoa ma isi foi atunuu o le Pasefika. O le tausaga na tea nei, sa asiasi mai ai le lava faalapotopotoga, ma nisi o le aufaioloa, mo le taumafaiga lava lea e tasi. Peitai o lenei tausaga, ua lē na o le faalauiloaina o oloa, ae o le a faapea foi, ona faamautuina ai ma se nofoaga e faaali ai, ma maketi ai mo kamupani, ma faleoloa, ma supamaketi, aemaise foi o tagata lautele.

O le auga ma le autu o le Buy Samoa-Made Trade Exhibit Centre, e pei fai ai le SAME ma lala e faalauiloaina, ma sailia maketi eseese mo le faatauina atu o oloa a le atunuu. E iai le talitonuga o le SAME, a lelei ma mautu se nofoaga mo le faalauiloaina o oloa, o le amataga lea o le faateleina o maketi, faapea ai ma le lagolago mai tagata Samoa lautele e faaaogāina oloa. O Aukilani o le aai numera tasi lea o Niu Sila, i le toatele o tagata Pasefika o loo nonofo ai, ae o le aai numera tasi foi mo le mamalu o Samoa, o loo alala ma nopiai ai. E le gata i lea, a o Niu Sila foi, o le atunuu aupito i toatele ai tagata Samoa, o loo autovaa mai i ai, ma ua faamautu ai mo aoga, taaloga, galuega, pisinisi, ma le tele o isi matata eseese.

O lea tulaga ua faailoa ai le tulaga o le soifua tautua o tagata Samoa mo aiga, ma le malo i le atunuu, ae sili ai ona siitia, ma faateleina lona sao mo le atinaeina o Niu Sila.

Fonoti Dr Lafitai Iupati Fuatai, Ray Bancroft, Su‘a William Sio, Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo, Leaufaamulia Asenati Lole-Taylor, Tagaloa Eddie Wilson, Rev Michael Wilson, Fatialofa Faolotoi Reupena Pogi, Anae Arthur Anae, Misa Telefoni Retzlaff