Faamausali o la sootaga i Niue

 O nisi o suli o faifeau Niue ma o latou faletua o tamaitai Samoa na auai ile faailogaina ole 150 tausaga ole EFKS ile aai o Niue, lea sa ta‘u le lotu i tausaga e tele ua mavae ole lotu Niue ae e tutusa uma lava lona faiga ma le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa
O nisi o suli o faifeau Niue ma o latou faletua o tamaitai Samoa na auai ile faailogaina ole 150 tausaga ole EFKS ile aai o Niue, lea sa ta‘u le lotu i tausaga e tele ua mavae ole lotu Niue ae e tutusa uma lava lona faiga ma le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa

O Moefaauo Kepu e tupuga mai le susuga ile faifeau Niue o Kepu na galulue ma lona faletua ile tausiga ole aulotu ile aai o Niue ile tausaga e 1919 seia mae‘a ile tausaga e 1929. Ole susuga Pumaka Masini Sonipea e tupuga mai foi ile auaiga o Sonipea ose tagatānuu o Niue sa alala ma nofo ile aai o Niue ma le nuu o Vaipuna i Apia. Ole auai o nei tamalii Samoa ile faailogaina ole 150 tausaga ole lotu EFKS sa ta‘u ole lotu Niue i tausaga e tele ua tuanai, ole faamausaliina o lo la sootaga tau toto ma aano i tagatānuu o Niue sa tupuga mai ai o la tuaa.

“Ole faamoemoe sili lea o a‘u nei na ou malaga mai ai i Ausetalia e faatasi foi ma aiga i Samoa ona ole tamā o lo‘u tamā na fanau mai ai ile susuga ile faifeau Niue o Kepu ma e tāua tele ia te au lo‘u toto Niue e pei foi o tatou Samoa e lē mafai ona e momotu ese lou tupuaga”.

O Moefaauo ma Pumaka e alala uma i Ausetalia ae na auai ile faailogaina ole 150 tausaga ole lotu EFKS ile aai o Niue i Apia. Ole pule ale afioga Seumanutafa Moepogai ole nuu o Apia na faatu ai le lotu a Niue ile aai o Niue ma o eleele foi tau Seumanutafa na nofoia ai e tagata Niue lea vaega ole afioaga o Apia.

Ua fai i lagi le folauga a tagatānuu o Niue na tupuga mai ai le toatele oi latou oloo faaauau pea ona alala ile aai o Niue.

Ose 150 tausaga ua toe talatalanoa ai i latou na tupuga mai i faifeau ma nisi o tagatānuu o Niue io latou tuaa ma le galuega aemaise ole tautua sa fai i Samoa.

Ua tupu ma ola tupulaga na tupuga mai ai ma o nisi ua malaga ma asiasi foi i Niue e pei ole susuga Moefaauo Kepu.

“Sa ou malaga iai ma ou vaai ile nuu ole tamā osi o‘u tamā oloo lagomau ai foi, ma oloo o‘u mafaufau lava e fia alu e faamautu ai se isi vaega osi a‘u fanau ae ole tala lava ile seleni e faavae ai ni fuafuaga, ae ose itu e tāua tele mo a‘u ma lo‘u aiga,” ole saunoaga lea a Moefaauo ise talanoaga.

Ole susuga Pumaka e alala i Ausetalia ae lē mafai ona galo lona tupuaga foi i Niue.

“Oute lagona le faafetai ile Atua ua ta aulia le faailogaina ole 150 tausaga ole lotu Niue ma le EFKS ile aai o Niue, ma o lo‘u faamoemoe foi ia maua se taimi e malaga ai i Niue se‘i saili tonu le faasinomaga, ma mafaufau pe ua tatau loa ona faamautu ai se isi vaega o lo‘u aiga”.

E tolu aso sa faagasolo ai polokalame ole 150 tausaga ole lotu ile aai o Niue, ma ole Aso Sa na tea atu nei na faia ai le toonai ma tau mavae le aumalaga e silia ile to‘a limasefulu o tagata Niue e iai o latou sootaga tau toto i Samoa aemaise o faifeau Niue sa galulue i Samoa ile tausiga ole ekalesia.

Ole tausaga 1866 na amata ai le lotu lea na tausia muamua ele susuga ile faifeau o Lasalo mai le tausaga e 1866 ile 1867.

Ole tausaga e 1966 na atoa ai le 14 o faifeau Niue na tausia le ekalesia ma sa faailoga ai ma le 100 tausaga ole lotu.

Na oo mai ile tausaga e 1966 ile 1976 sa galulue ai le susuga Alesana Halanetau ae oo ane ile tausaga e 1977 ua galulue  le susuga ile faifeau Toeaina o Sulufaiga Samasoni ma le faletua.

Ole tausaga e 2003 na tuumalo ai le faifeau Toeaina o Sulufaiga ae na sosoo ma le tausaga e 2004 na valaauina ai ele ekalesia EFKS ile aai o Niue le susuga Efu Efu e iai foi lona tupuaga i Niue e tausia le aulotu e oo mai ile taimi nei.