E fia atinae Samoa e pei o Niu Sila

O se aumalaga mai Samoa, sa auai mai i Niu Sila i se polokalame faapitoa soofaatasi ma le vaega o le Waterfront a Aukilani. O le aumalaga e aofia ai faauluuluga o nisi o Matagaluega eseese mai lo tatou atunuu.

O le susuga ia Papalii Matatamalii Sonja Hunter (Pule Sili o le Pulega o Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo), o Tufuga Fagaloa Tufuga (Pule Sili o le Pulega o Uafu ma Taulaga), o Seimaleula Sinapati Ulberg (Pule o le Pulega o Felaua‘iga i le Laueleele), Elsa Fruean (Ofisa Sili Fesoasoani o le Pulegaa o Aseta, Fale a le Matagaluega o Felauaiga ma Galuega tetele a le Malo), faapea Sua Pou Onesemo (Ofisa Sili Fesoasoani o le PUMA, Matagaluega o Punaoa Faalenatura & Siosiomaga).

O le autu ma le auga o aute o le malaga mai o i latou, o le taumafai lea e sailiili ma puepue maua le tele o metotia faaonaponei ma faiga faatusiata, o loo lalaga ma tusia ai ia vaaiga eseese, e teuteu ai gataifale fesootai ma le sami o Aukilani ma isi aai o Niu Sila.

O ia faiga ma mamanu faatino, e iai le manatu, o le a aogā tele ma fesoasoani i ni faiga faapea mo gataifale o nuu ma le taulaga o Apia i Samoa.

O le fefaasoaiga o metotia, o agavaa, ma fausaga faatino, o se fesoasoani tele lea mo atunuu e lua, aemaise lava o Niu Sila, ia faateleina ai pea faiga paaga ma Samoa.
Ae le gata i vaaiga i gataifale poo talafatai o le lauelele ma le sami, ae sili ai foi le faaaogāina tatau o lauelele ma fausaga o fale e fetaui ma talafeagai i lea nofoaga ma lea nofoaga.
O le atinae lelei o ia vaega o se atunuu, e mautinoa o se ata manino, ma o foliga moni ia o se atunuu, auā e mafai ona molimau vaaiga ma fausaga i metotia faaonaponei i le matagofie o se aai poo se atunuu foi.
O le avanoa e pei ona malaga mai ai sui ma faauluuluga o nisi o Matagaluega mai Samoa, sa molimauina ai e le pulega o tagata tafafao i Samoa, le tele o sona tāua ma sona aogā, mo le atinaeina o aai ma gataifale o Samoa.
O le faaaogāina tatau o vaipanoa ma nofoaga i talafatai ma le siosiomaga, ma le fausia ai o ni mataaga, o nisi ia o auala o le a fesoasoani tele mo faiga faatosina mo tagata tafafao atu i totonu o le atunuu, ma siitia ai foi le tulaga o Samoa i faiga faatauvaga ma isi atunuu o le Pasefika, ma taunuu tetele o le lalolagi.
Ae i Niu Sila lava ia, o le tasi lea o vaiga tele ua suia ai le talafatai o Aukilani, ma ua avea ai o se nofoaga ua lauiloa i fafo atu, ma ua tumutumu i ai le toatele e maimoa, ma avea o ni nofoaga mo tafaoga, ae faapea foi le taupati mai i ai o le toatele o tagata tafafao mai fafo.
Ae peitai e le gata i tagata tafafao, a o tagatānuu lava ia o loo alala ma nonofo i totonu o le aai ma le atunuu. E le gata i tafaoga, ae o le a fesoasoani tele foi i le tulaga o pisinisi, ma auaunaga mo tagata lautele.
O se polokalame e ono maua ai nisi o aoaoga fou, ma faatulagaina ai metotia e galulue faatasi ai le Matagaluega o Tagata Tafafao, pulega o Uafu, o le Matagaluega o Aauala ma Felauaiga, faapea foi ma le Vaega o Punaoa ma le Siosiomaga.
O le tuufaatasia o metotia mo ia atinae, o le a manuia ai le atinaeina o tagata e fia tafafao atu i Samoa, ae faapea foi le lautele o le atunuu, ae sili ai ona penefiti auaunaga a le malo.
Sa amata asiasiga i le savalia lea o talafatai ma gataifale o Aukilani, mai Devonport ma Hobsonville, i le Aso Lua aso 15, ma le Aso Lulu aso 16.
O le Aso Tofi, sa feiloai ai ma le pulega faaitumalo a Aukilani i le taeao, ona malaga ai lea i Ueligitone, mo le asia o le talafatai o le laumua.
I le Aso Faraile, na savalia ai talafatai o New Plymouth, ona toe taliu ai lea i Aukilani i le Aso Toonai, mo le faamae‘aina o isi asiasiga, atoa ai ma se polokalame faaleaoaoga sa faia ai.
O vaega o Niu Sila na ta‘ua sa faatulagaina mo asiasiga, e aofia ai Devonport, Hobsonville o Aukilani, faapea Ueligitone ma New Plymouth, o nisi ia o aai o loo manuia i le taimi nei, ona o suiga fou ma vaaiga fou i le atinaeina o nofoaga mo mataaga, aemaise lava o ona gataifale ma isi vaega.
O le faaiuga o le vaiaso, na amata toe taliu ai nisi o le aumalaga na fai ma sui o Samoa i lea foi polokalame tāua, a o nisi o le a faatoa toe foi i se taimi o le vaiaso nei.
L-R: Rod Marler (General Manager Development, Waterfront Auckland Council), Ferila Brown (Principal Sustainable Development Officer, Planning and Urban Management Agency-PUMA, Ministry of Natural Resource and Environment), Papalii Matatamalii Sonja Hunter (General Manager, Samoa Tourism Authority), Tufuga Fagaloa Tufuga (General Manager, Samoa Ports Authority), Sua Pou Onesemo (Assistant CEO-PUMA, Ministry of Natural Resource and Environment), Elsa Fruean (Assistant CEO-Asset Management Buildings,  Ministry of Works Transport & Infrastructure), Seimaleula Sinapati Ulberg (Manager Procurement, Land Transport Authority) - Photo: Luke Hanshall