O le i‘a o le atu, ga‘ono ma le ‘asi‘asi o loo lavea faatasi i le ta‘uga lautele o le atinae o faigafaiva o le tuna. Ua tatou tausasami ma aai i le aano o lenei i‘a ma o se i‘a e fiafia tele i ai lo tatou atunuu.
O le faiga taatele e fiafia i ai lo tatou atunuu, o le ota e loiloi i le suasami le aano ma tausami, poo le faaota i le peepee togi i ai ma ni fualaau taumafa mata ae salani atu i le tipolo ma le aniani ua tipi faaninii.
O le isi faiga taatele o le faafai‘ai i le popo, faasua, poo le faavela i le suavai ona valu lea o le miti ae loiloi i ai ma taumafa, i se suavai fuauli poo ni maualuga (‘ulu) poo ni taamu ma fa‘i. E tatou te gaseseina ma saunia faapea le aano o le i‘a lenei, ae ua leva ona taaalo le au faipisinisi i atunuu i fafo e tuuapa ma faatau, ma ua faamaonia o se atinae e faitau piliona ma piliona tupe o loo maua ai.
I le vaaiga lautele i ai, o lea o loo tatou faaaogāina lava nei i‘a ia tatou faiga masani mo le taumafa, ae o le tulaga ua aliali mai, ua tatou toe agai foi i faleoloa ma faatau mai apa tuna, e pei o le makoi ma isi ituaiga o apa tuna o loo maua nei i le atunu.
E lē natia ai le apa tuna sili ona tatou mananao i ai o le ma‘oi o nisi le wahoo o loo gaosia ma tuuapaina e fale tuuapai‘a i Amerika Samoa.
O le tau faapupula atu o lenei i‘a tāua tele ia tatou taumafa ma o loo ma‘i valea mai i ai tagata faipisinisi i fafo ma le au fagogota i ogasami loloto, ona o se atinae ua va va o ai le lalolagi o atunuu o loo atinaeina le tuna ona ua upuia e atunuu o loo tele ai le tuna i o latou ogasami e pei o Samoa ma isi atunuu o le Pasefika.
O le amataga o le masina nei na faamanatu ai mo le taimi muamua i Samoa le aso faavaomalo o le tuna i le lalolagi. O se aso ua faatāua ai le faasao o lenei i‘a aemaise ia faalauiloa atu ai faamatalaga i le tāua o le tatau ona puipuia lona soona fagotaina, ina ne‘i faaitiitia ma lē toe maua.
O le mafuaaga foi lea na viia ai e le afioga i le Minisita o Faatoaga ma Faigafaiva, le Afioga Le Mamea Ropati, le tomai tusiata o fanau o loo aooga i le Aoga Tusiata a le ekalesia EFKS, ona ua latou tusia ni ata ma faalauiloa e faatāua ai lenei aso, ma ua momoli atu ai ma le feau i le tatau ona faasaoina lelei ma fuafua lona fagotaina.
Ua sainia e Samoa le feagaiga ua ta‘ua o le Tokelau Agreement, lea ua aiaia ai taiala e faatonutonu ai le fagotaina o le tuna, aemaise o le aofaiga o le tuna i lona mamafa e tatau ona fagota ma ave e faaaogā mo maketi o loo gaosia nisi o oloa tau taumafa mai le aano o le i‘a lenei.
Na saunoa Le Mamea ma ia faailoa o se feagaiga ua tatau foi i isi atunuu o le Pasefika ona latou faatāua ma mulimulitai i ona taiala, auā o le a mafai ona faateleina ai pea lenei i‘a i le lumanai, e faaaogā e tagata mo le fofoga taumafa.
O atugaluga o le faaitiitia o le i‘a o le apakoa, o le isi ituaiga o tuna sa faailoa i le fono faavaomalo poo le Komisi o le tuna sa usuia i Samoa i le tausaga ua mavae.
Ua faamaonia ai foi ua mafua lea tulaga ona ua soona fagotaina aemaise o le tele o tuna laiti ua mamate ma lafoai pe a maua i upega tetele o loo fagotaina le tuna i le moana sausau poo ogasami loloto.
O ata foi na tusia e le fanau i le Aoga Tusiata a le EKFS i Leulumoega Fou na faalauiloa i le taimi o le fono tele a malo laiti o le lalolagi sa usuia i Samoa i le masina o Setema o le tausaga ua mavae 2014, sa momoli atu ai foi le feau tāua i le puipuia ma le faasaoina o le tuna ma isi figota ma meaola o le sami.