O mafuaaga e le aoina ai e nisi le gagana Samoa ona e manatu, e le aoga ia i latou mo ni galuega i le lumanai:
I’d rather take another subject that I’m actually passionate about…I actually want to do Samoan…but the reality is if i take Samoan, what would i miss out on? (S6)
E talitonu foi tamaiti a’oga, o le Poly Group o se tasi lea o auala e a’o ma faataitai, le gagana ma faatino ai tu ma aga faasamoa.
O se mea taua na maua mai i lenei suesuega, ua foliga mai, ua faaautu i aoga le aoaoina o le gagana Samoa ona o mafuaaga nei:
– O le tele o le taimi o la e ile aoga tamaiti.
– Ona o galuega, ua faalelava se mafutaga ma fanau e aoao ma tautatala i le gagana Samoa.
O le lumanai o le Gagana Samoa
O le talitonuga o tamaiti, faiaoga ma matua o lenei suesuega, o le aoaoina o le gagana o le matafaioi po o le tofi lava lea o le matua. O le aiga o le faleaoga muamua lea a le fanau. Ae o le manatu o i latou o lenei suesuega, i aso nei, o le aoaoina o le gagana o se matafaioi fai faatasi a matua, faleaoga ma le lotu:
I reckon our teachers have got to me a bit more [responsibility] because sometimes in families, parents are not home…they [students] often see their teachers at school more than their parents. i know there’s heaps of kids out there who have their parents at home working nights or something, so they would often see their teachers more at school. i reckon there’s a bit more responsibility for the teachers now than parents. (S3)
E foliga mai ua faatuatuana’i matua i le latou tiute, e pei ua faalagolago tele i le aoga latou te aoaoina le gagana. Ou te talitonu, ua tatau nei loa ona faatalanoa e taitai ma faalapotopotoga o tagata Samoa, aemaise foi ekalesia Samoa nei mata’upu e uiga i le gagana, ae maise lava i totonu o aiga.
O le aiga o le faleaoga muamua. O lana fatu’aiga o le aoaoiina lea o le tama ma le teine i lana gagana, tu ma aga. Aua e pei ona aliae mai i lenei suesuega, ua iai foi le matafaioi a le a’oga mo le aoaoina o le Gagana i totonu o Niu Sila nei.
Manatua, o le gagana o le tofi o i ta’ua. E lamatia lenei tofi pe a leai se galuega e faia i ai, ina ia avea pea ma puna o mafaufau lelei, ma toaga e fafaga i mafaufauga ma galuega lelei, se’ia oo i se aso, ona e faapea atu lea ma le olioli i lau fanau, o lo’u sao lena i le talaaga le gata o la ta gagana, ae faaauau atu e oe i le isi tupulaga.
FAAIFOGA
Ae o le a faaiu la’u faamatalaga i upu na faaiu ai la’u su’esu’ega:
Samoa, o le ‘ula lenā na ou su’iina ma le agāga maulalo, ‘auā e lē galo oe i a’u moe.
Ou te sā’afi’afi pea mo oe, le atunuu e pele i lo’u agāga, le parataiso ua faasinoina mo i tā’ua. O lo ta tofi mai le Atua, e tuuina atu ma le fiafia tele i lo’u faamāoni ātoa.
Tautuanā ma oe, lo ta tofi ne’i vale tuulima. (Wilson, 2010, p.123)
Samoa, i present to you this garland of flowers i have made, with a humble heart. i will not forget you, even in my sleep. i will always sing your praises; the country dear to my heart, the paradise which God has given for you and me. With a sincere heart, i present to you our gift from God. Behold our Samoan language, lest it be lost. (Wilson, 2010, p.123)
Samoa e, e manatu o lea ua mae’a pae lago le sa o Sa Tunumafono i se taumafaiga vaivai a le afafine faatauvaa. E manatu foi, o le a se motugaafa ua ou taumafai iai, tofa malie ma faautaga malie i so’u vaivaiga ma se mea ua ou mafaia. Ae e talitonu le faamoemoe o loo i i na le ‘ato’atoa, o loo i i na foi le tofa ma le faautautaga, le tonu, ma le sa’o. A iai se gagana ua sala, po o se laa foi ua vale i lo’u nei tagata faatauvaa, faamagalo mai. E tele lo’u tino, ae mu’a lava le tagata. E poto lava le tautai, ae le atoa atu i lona va’a.
Faafetai tele lava. Ia manuia le fonotaga. Soifua.







