Viia le sao o le tamaitai o Salainaoloa Wilson i le fonotaga FAGASA

O le tuulima – o le faasoa, a valetuulima, ua sese pe sasi. O lona uiga e afaina le faasoa. O le faasoa o le mau e momoli ai le fe’au i le mafaufau ma le agaga.

Afai na fai i ta’ua e le Atua o Samoa, o lo ta tofi o le gagana Samoa. E au ina lamatia lenei tofi pe a le faaolaola ma faamalosi e mafaufauga lelei ma galuega lelei. O la’u tatalo foi lea. O le gagana Samoa o lou tofi mai le atua, e ao ona ou faapelepele iai. O le gagana Samoa e fesootai ai le tala o le vavau ma le tala faasolopito. O le gagana e pei o lo ta vaafaaola lena o o tatou tagata. O lo ta vaa e fesootai ai ananafi, nei, ma a taeao.

O A’U MA LA’U GAGANA SAMOA
O lo’u igoa Salainaoloa Lisa-Maree Wilson. O lo’u tama o le palagi ma o lona aiga e o mai Sikotilani, a o lo’u Tina o le Samoa ma na sau i Niu Sila mo aoaoga. E to’atolu o’u uso.

E ui lava na ou fanau i Ueligitone, o lau gagana muamua o le gagana Samoa. E faafetai ai foi matua i le unaia o a’u ma ou uso e tautatala faasamoa. Faatoa matou tau a’oa’o le faaperetania ina ua matou o i le aoga, ae sa faamalosia lava la matou tautatala faasamoa i le fale i taimi uma. Sa faafaigofieina lena matafaioi a matua, ona o le lagolago malosi a lo matou Tama, e ui lava o ia o se palagi, ma sa faasea soo iai ana faauo papalagi ma aiga, i le le unaia o le faaperetania. O a’u a’oa’oga uma na fai i i nei i Niu Sila, ae sa ou aoga mo le tausaga i le aoga tulagalua a Sagata Malia i Savalalo, Apia.

Na ou alu lea i le Iunivesite o Vitoria e ave la’u faaloia, ma faaauau le gagana Siamani ma le faasapani. Na ave foi le pepa o le gagana Samoa ma o i i na na ou iloa ai le tele o mea tau le gagana ma aganuu Samoa ou te le iloa, ma ua ou fia malamalama atili i ai. Na i’u lava ona sui la’u tikeri i mata’upu tau Gagana (Linguistics) ma le Gagana Samoa.

Ina ua avea a’u ma faiaoga lagolago i le gagana Samoa i le Iunivesite, o le toatele o tama ma teine o a’u vasega o le gagana Samoa, e le iloa faasamoa, pe laitiiti foi lo latou iloa. O le mafuaaga lea na ou manatu ai, e fai se suesuega po o le a le tulaga o loo iai le gagana Samoa i totonu o Niu Sila i le taimi lenei.

O LE GAGANA SAMOA i NIU SILA
Sa faateia lou nei tagata, ina ua ou maua mai ni faamaumauga, e foliga mai ua amata ona mou atu le gagana Samoa i Niu Sila nei. Mai le tausaga 2001, e 48% le aofai o tagata Samoa na fananau i Niu Sila, mai le aofaiga o tagata Samoa uma i Niu Sila e 115 afe, na mafai ona tautatala faasamoa.

E oo mai i le 2006, ua palasi mai le 48 i le 44 pasene o tagata na fananau i Niu Sila na mafai ona tautatala i le gagana Samoa. Na ou faapea lea, afai e alualu ai a faapenei, o le a le mea e ono tupu i le lumanai? Na ou manatu lea i tupulaga talavou. O se a se mea o le a ono tulai mai i le lumanai mo nei tupulaga? Aua o le gagana o le fatu lea o le aganuu faasamoa. Aua e pei ona ta’ua i tusitusiga a Aiono Fanaafi, a leai se gagana, ua leai se aganuu. A leai se aganuu, ona po lea o le nuu.