E manaomia taitai o ekalesia ina ia fesootai, galulue faatasi ma felagolagomai i mataupu aogā mo le atinaeina ma le manuia o le galuega a le Atua, aemaise o le siosiomaga
O le manaoga ma le faanaunautaiga faalauaitele lea o le fonotaga a le PCC sa usuia i Aukilani i le vaiaso talu ai. Peitai o le tulaga tau femalagaiga i le va o atunuu o le Pasefika faapea isi atunuu o le lalolagi, sa fai ma sini ma autū o finagalo ma faamatalaga uma o lea fonotaga.
O le mataupu e uiga i femalagaiga i le va o atunuu, e iai lona sootaga ma atinae lelei mo le manuia o tagata lautele, aemaise ai foi o le faagaioiga o galuega faagasolo a le tino o le PCC, atoa ai ma sui o ekalesia uma o loo i totonu o le lio e pei ona ta‘ua.
E tusa ai ma pepa o faamatalaga sa tuuina mai, o loo faatulagaina ai le tāua tele o le mataupu lava lenei i fesootaiga ma femalagaiga, mai lea atunuu i le isi atunuu.
O isi mataupu sa faapea foi ona talanoaina i lea lava fonotaga e aofia ai Suiga o le Tau ua aliali mai i lenei vaitaimi, o Aiā Tatau a Tagata Soifua, atoa ai ma le galuega faa-Taitai i totonu o le ekalesia ma soo se matata.
E lē gata i lea ae sa toe faamanatu ai foi le matautia o le siama o le HIV ma le faamai o le AIDS, aemaise o le amanaia o Tina ma Tupulaga Talavou.
O le faamamafaina o le mataupu e uiga i le Tau, talu ai le talosaga ma le tagi mai o atunuu e pei o Tuvalu ma Niue ona o le siisii pea o le sami ua iai, ma e ono lamatia ai le saogalemu o tagata o loo alaala ma nonofo ai.
O le augani a ia atunuu ina ia amanaia mai e atunuu tetele o le lalolagi ma fesoasoani ai i ni auala e faaitiitia ai le faaleagaina o le tau.
O le faaleagaina o le siosiomaga o le lalolagi ma aafia ai ma le tau, ua aafia tele ai ia atunuu e lua, ma ua faamaonia ai foi i suesuega le tauau ina goto ifo o le laueleele o ia motu i le moana, ma o se tulaga lē manuia tele lea, pe afai ae lē faia i ai se faiga mo suiga leaga ua iai nei.
E lē gata i motu e lua e pei ona ta‘ua, ae faapea foi le aafiaga o atunuu uma o le Pasefika ua laina tutusa ai ma le faafitauli o Tuvalu ma Niue.
O le feosasoani a le PCC mo lea faafitauli, o le tuuina atu lea o ni talosaga mo atunuu tetele ina ia amanaia mai le tagi atu a atunuu laiti ma le Pasefika.
E 28 ekalesia sa auai i le feiloaiga, ma sa faamaonia mai e le susuga ia Rev Asora Amosa e faapea o le taimi muamua lenei ua usuia ai le fonotaga a le PCC i Niu Sila.
O se avanoa tāua tele foi mo Niu Sila ona sa avea ma nofoaga e agai mai i ai sui uma o ekalesia e 28 e pei ona ta‘ua.
O le faamalu o le PIC a Niu Sila, le PCANZ, sa aumaia ma faatautaia le fonotaga o le 2010. O le galuega a le PIC a le Pasefika ma le sinoti a Maori, le Te Aka Puaho sa amanaia tele e le PCC, (Pacific Conference of Churches) ma o le ala foi lea sa ave ai ma tatala aloaia le fonotaga i le Marae i Whakatane, talu ai o se nofoaga tāua o le PIC, aemaise o le faatāuaina o tagata Whenua.
O taitai mai ekalesia e pei o le EFKS, EFKAS, Metotisi, Egelani, Perepereane, PIC ma isi sa fai ma suiusufono ma auai mai i le fonotaga tāua.
O le susuga ia Lale Ieremia o le faafeagaiga o le EFKS mai Samoa, a o le susuga ia Leatulagi Faaleva sa usufono mai i le EFKAS, i le motu i Tutuila. O le toeaina ia Ioritana o le sui taitaifono o le EFKS aoao sa fai ma sui o le matagaluega a Niu Sila.
O nisi o tamalii o le atunuu o loo mau tofi i totonu o le komiti a le PCC, o le afioga ia Namulauulu Dr Nuualofa Potoi, ma o le sui foi o Samoa o loo auai i le fono faafoe.
O le susuga ia Rev Asora Amosa ua tofia nei e fai ma sui i totonu o le komiti faafoe o mataupu tau femalagaiga i le lalolagi.
O le nofoaga tutotonu o le PCC, o loo iai nei i totonu o Suva i le atunuu o Fiti. Ae na ta‘ua foi e Rev Asora Amosa e faapea e iai foi le Aoga Tusi Paia Faafaifeau a le PCC o loo iai foi i totonu lava o Fiti.
O le aoga lea o loo galulue faafaiaoga ai tamafanau e toalua a le atunuu. O le susuga ia Rev Feterika Nokise ma le susuga ia Dr Afereti Uili, o nisi ia o taitai o le ekalesia mo le lumanai o loo faapea ona faiaoga ai i Fiti, e pei ona saunoa i ai Rev Asora Amosa.