Ua Tautala Alatise Leafa

“Ua ala ona faapea lo’u olaga talu lo’u usitai i lo’u tamā”.

Ua faigofie lava ona tuua’ia a’u i se soligatulafono e pei o le soligatulafono lea ua molia ai nei a’u.” “O a’u na oti lo’u tina faato’a fā masina lo’u matua.

Na tausi lea o a’u e le tuagane o lo’u tina ma lona toalua i Saleimoa.”

Sa ou nofo ai lava ma ola ane e pei lava o ni o’u mātua moni, ua silia i le 14, 15 tausaga lo’u matua. Ae iai le maliu na fai i le aiga o o’u matuafai nei i Saleimoa, na o atu ai Leafa e avatu le sii e faailoa atu ai lo’u aiga.

O le uma ane o le sii lea ma le maliu, ae manao loa Leafa e aveese mai a’u ma le tuagane o lo’u tina ma lona toalua. Fai mai o ia o lo’u tamā, ma ua manao e ave a’u. Na matou o i lona aiga ma matou nonofo ai, ae mulimuli ane ave a’u i Hawaii, fai mai ou te alu ou te aoga ai.

Na faapena lava ona fai, ae o’u oo atu i le aiga o lo’u tamā i Hawaii, e ese foi lea ituaiga siosiomaga pe a faatusa i le siosiomaga filemu na ou ola ane ai i Saleimoa. E matautia le rough, e ui ina sa ou lē masani ai, ae ua ta ola ai lava i lena ituaiga o olaga, ona o lo’u tamā lea ou te usitai iai. Seia oo lava ina toe aumai a’u i Samoa ma matou nonofo ai iinei, ona o le faamoemoe e faataunuu le solitulafono lea na maliu ai…..”

Ou te lē toe gafatia lava so’u toe alu i le falepuipui, pe afai ae o le ā se faaiuga o le mataupu lenei ua tuua’ia ai a’u. Pau la’u tatalo i le Atua ia silasila ifo i le mea moni na tupu.

Auā o le mea lea na tupu ua toe molia ai a’u i le faamasinoga, i le taimi a’o o’u avetaavale i le loli e kiliva ai le pia Vailima i Savaii i le tausaga talu ai 2017, talu ai o a’u na avea le loli lea o loo tuua’ia i le kilivaina o ni pusa pia na faatau faasolitulafono atu e le au la’u kiliva i se faleoloa i Salelologa.

I le faamatalaga a Alatise ua fai si leva talu ona alu ese ma le galuega aveloli, ina ua faamavae e alu e fai si la tamai pisinisi ma lona toalua. Ua faasino ane e le aiga o lona toaalua le fanua e faagaioi ai le la pisinisi, ma faato’a mo le togalaau o fualaaau’aina.

Talu ai ou te lē toe manao lava e ta’uvalea lo’u igoa, pe ta te toe alu foi i se falepuipui, ua ou fefe ai lava pe a ta’u mai se solitulaofono. Ae ou te lei alu ese mai ma Savaii mo le tulai ai i le faamasinoga i le asō, sa ou talanoa ai isi o’u afafine e 15 tausaga le matua.

O le ma tama lea ma lo’u to’alua o iai nei. O lo’u to’alua o ma faatasi nei na ma masani i taimi sa alu ane ai a matou faatauga fualaau faisua ma leoleo, i le latou faleoloa. Ma faasolo ai lava ina vavalalata le ma mafutaga ma ma nonofo ai lava.

O le ā le mea na tupu i lou toalua faaipoipo na iai?

O si o’u to’alua lena, sa iai lava lo’u manatu e lē mafai ona ia onosaia le taimi umi o le a ou falepuipui ai, auā o le olaga atoa. Ma sa ou manao lava e fai sona toalua lelei, ae ia o se tagata e alofa i le ma fanau e toafā.

E tolu teine ma le tama e tasi si a ma fanau. Ua matutua uma i le taimi lenei.

Peitai ua ou te’i i le o atu o leoleo ma le pepa ou te saini e tatala le ma faaipoipoga. Sa ou talanoa i lo’u toalua i le telefoni ma fesiligia poo iai se mea ua tupu. Ae tali mai lo’u toalua, e malie lo’u loto e aua ou te ita, o ia ua ma’ito.

Na ou fai atu iai, aua e te popole, ou te lē o ita, pau le mea ou te manao iai, o se tagata e alofa lelei ia te ia ma alofa i le ma fanau, aemaise o teine.

O le isi a’u fesili poo ai ua ma’i ai, ae fai mai, o la’u uo. O le tagata sa sili ona latalata ia te au, la ua toe nonofo ma lo’u toalua. Na ou saini le pepa, e ta’u atu ai ua ou malie e fai lona toalua.

O lo’u toalua o loo iai nei, ua ou alofa tele iai, ua aumai le faamoemoega a lona aiga ia te au ma aumai le fanua e fai ai la ma pisinisi ma a ma togalaau.

O lana tala ua sili ai le oti nai lo le toe foi i le falepuipui, ae o lana tatalo i le Atua, ia silasila ifo i se faaiuga tonu o lenei mataupu ua tuua’ia ai o ia.