Ua lagona se leo o Amerika Samoa

O Amerika Samoa o se teritori o le Iunaite Setete. O lona pulega atoa e lima taitaiina i tulafono a le Malo Feterale, ae e iai ana galuega faalotoifale e pulea i tulafono faateritori.

Ua avea nei Amerika Samoa ma se tasi o sui faavae o le faalapotopotoga o taitai o atunuu Polenisia le Polynesian Leaders Group, lea ua faaalia e le Kovana Sili, o se avanoa e lē aumaua e le teritori ae ua tatala ai nei faitotoa mo fesootaiga ma isi atunuu laiti o le atu Polenisia e faia ai galuega uma mo le soifua lelei o tagata i soo se itu.

Na tali le Kovana sili i se faafesili i le fono a tusitala ma taitai o malo ua avea nei ma sui faavae o le faalapotopotoga, e faasino lea i ni avanoa o le a ia maua mai le ofi atu i le faalapotopotoga o Amerika Samoa. I lana tali na ia faafetaia ai le Palemia o Samoa, susuga Tuilaepa L Sailele Malielegaoi, ona o le taulagalaga i mea lelei e ala i le faatuina o se faalapotopotpoga e galulue faatasi ai atunuu laiti o le atu Polenisia.

O le finagalo o Togiola, o se avanoa lelei mo le teritori ona e maua ai fesootaiga i auala e faatino ai galuega, ma e maua ai foi le mafutaga vavalalata a atunuu taitasi. I le itu i le faamalumalu mai o pulega a malo tetele, o loo avea ai nisi o atunuu laiti o le atu Polenisia ma o latou teritori, na saunoa le Kovana Sili, o loo iai le aiā ma le saolotoga i taitai o atunuu o loo pulea faateritori e auai i ni mafutaga a malo laiti e aunoa ma le fesiligia o se isi malosiaga i luga atu e maua ai se faatagaga.

O le faavaeina o le faalapotopotoga ua sainia ai se feagaiga o le femalamalama a‘i poo se Memorandum of Understanding (MOU) ua faaalia ai le aufaatasi o taitai o Malo e valu o le atu Polenisia e faatuina se faalapotopotoga e agai i le siitia o tu ma aganuu a atunuu taitasi, aemaise o itu e pei o le tamaoaiga, le soifua maloloina lelei o tagata, le faaleleia o atina‘e e pei o faatoaga ma faigafaiva, atoa ai ma le tele o isi vaega tāua e fesootai ma le soifua manuia o tagata.

O le palemia o Tonga, palemia o Tuvalu, le palemia o Samoa, faapea sui o Malo o Niue, le Ulu o Tokelau, le sui o le Malo o Tahiti, faapea le palemia o le Atu Kuki, ma le kovana o Amerika Samoa, sa auai i le uluai faatasiga sa talimalo ai Samoa i le Aso Tofi, 17 o Novema 2011.

Na saunoa le taitaifono le afioga i le palemia o Samoa, i le fetaui tonu o le taimi ua faavae ai le faalapotopotoga, ma o se fuafuaga na amatamea ai nisi o taitai o Malo o le Pasefika ua fai i lagi le folauga.

O Fiti o loo avea ma sui o le faalapotopotoga o taitai o malo Melenisia lea e faaigoaina o le Melenesian Spearhead Group le MSG, peitai o nisi o ona motu e pei o le lau group o loo ‘ainā e tagata Polenisia.

Saunoa le alii palemia o loo iai i le maliega ua sainia le avanoa o isi atunuu polenisia e ofi atu ai e avea ma sui, aemaise foi o atunuu o loo iai tagata Polenisia.

Mo le faigamalo a Tutuila ma Manu‘a, o se fiafiaga i le alii Kovana sili ona ua mafai ona iai se faalapotopotoga e saofia ai leo uma o Malo ma atunuu Polenisia ia latou tonu fai mo le lelei auiluma o pulega malo a atunuu taitasi.

O le fono muamua faaletausaga a le faalapotopotoga, o le a usuia i le Atu Kuki i le tausaga fou i le taimi o le a tauaofia ai le fono a taitai o Malo o le Forum i lea atunuu. O le a see atu ai le tofi taitaifono i le taitai o le Malo o le Atu Kuki ma o le faasologa lea o le a iai.

O le taimi nei o le a leai se ofisa autu mo galuega a le faalapotopotoga, ae o le a faagaioia mai lava ona galuega i atunuu o le a see i ai le tofi taitaifono.

O tupe o le a faagaioia ai na saunoa le palemia o Samoa, o le a fuafua lava e ona sui auai le faatinoga ae e leai se eseesega ma le amataga o le fausia o le Iunesite Aoao o Samoa na amata ile $5tala.