Ua 100 tausaga ae manatua pea mafatiaga o le faamai oti

O le afioga i le Ao o le Malo, afioga Tuimalealiifano Vaaleto’a Sualauvi II ua tauaoo lana pale i le maa faamanatu o ē na maliliu i le faama’i oti o le tausaga e 1918
O le afioga i le Ao o le Malo, afioga Tuimalealiifano Vaaleto’a Sualauvi II ua tauaoo lana pale i le maa faamanatu o ē na maliliu i le faama’i oti o le tausaga e 1918

Ua faamagalo e Samoa le faatamala o le Malo o Niu Sila ona o le toatele o soifua o tagata i Samoa na fano i le faama’i tele o le tausaga e 1918. Ua mae’a foi ona faatoese mai le Palemia o Niu Sila o Helen Clarke, peitai e lei galo i le afioaga o Vaimoso le faama’i oti auā o o latou eleele o loo lagomau ai le faitau selau na maliliu.

Na faaalia e se matai o le nuu ua le manao e faailoa lona suafa, na latou savalia le Malo mo se fesoasoani ao tapena le afioaga e fau se pa ma teu tuugamau e faailoga ai e le nuu le selau tausaga o le faama’i tele.

Peitai na ta’ua e le matai o le latou savali lea na faailoa ane ai o le pitolaau lea a le Malo o le sauniga e faamanatu ai le senetenari poo le selau tausaga. Na savalia foi e le afioaga le ofisa o le Malo o Niu Sila mo se fesoasoani ia latou tapenaga.

I le aso Lulu 7 o Novema na atoa ai le selau tausaga o le faama’i tele, na ave ai le faafetai a le afioaga i le Malo e pei ona sa fetalai le tofa Aulavemai Tafito, ona ua matagofie le faamoemoe ona ua lalago atu le Malo i se faatalauula a le afioaga.

O le saunoaga a le Palemia susuga Tuilaepa L Sailele Malielegaoi na ia faafetaia ai foi le nuu o Vaimoso ona o loo latou vaavaaia lelei pea tuugamau o e na fano soifua i lea mala tele na afea ai Samoa. Na tautino ai foi Tuilaepa i le faatamala o e sa pulea Samoa i lea vaitau, peitai o le soifuaga ua agai pea i luma ma ua mavae foi ia taimi ae o le faama’i oti o loo saga mausali ai pea le mafutaga a Samoa ma Niu Sila. O lea foi ua aumai e Niu Sila le lua miliona tala Samoa e fausia ai se nofoaga o tausi soifua e faatino ai a’oa’oga mo le faaleleia o le soifua maloloina o tagata.

O le fautuaga a Tuilaepa i tausi soifua ma fomai ia alolofa e faamaoni i le faia o le latou tautua, auā e lē o se valaau a le Malo na avea ai i latou ma tausi soifua ma fomai ae o le valaau a le Atua.

O le faama’i oti ua faamanatu mai ai pea i le Malo ma auaunaga uma i Samoa le tāua o le mataalia ma le mataala i le puipuia lelei o tuaoi o Samoa i le toe oo mai iai o se isi faama’i matautia e fano ai soifua e tele.

Matai o Vaimoso
Matai o Vaimoso

E telē se aafiaga o tagata o le atunuu talu ai le faama’i oti; na maliliu ai le toatele o tagata matutua aemaise matai sa taitaia nuu ma afioaga. Na matuai faitioina e tagata Samoa le Kovana Niu Sila i lea vaitaimi o Liutenant Colonel Robert Logan, ona e lei faatinoina ona tiute, e ala lea i le siaki o le vaa i le taimi na taunuu atu ai i Apia, ina ia mautinoa o loo saogalemu le pasese mai le faama’i.

Na mamafatu faitioga i le Kovana, na iu ai lava ina faamavae ma ia tuua Samoa i le tausaga e 1919.

E oo mai lava i le taimi nei e lē o mautinoa lelei poo fea tonu na afua mai ai le faama’i. E iai suesuega na faaalia ai o Saina na uluai pesia tagata i le faama’i i le 1817, ma amata pipisi ai i le lalolagi i le 1818. Peitai o nisi suesuega na maua ai e faapea, o le faama’i na mafua mai lea i le atunuu o Panama, i le taimi o fausia le Panama Canal e se kamupani mai Sepania.

E faitau afe ma afe tagata Sepania na galulue ai i le fausiaina o le Panama Canal, ma maliliu ai le toatele o tagata i le faigata o le galuega, ma ua soona lafoai solo tino maliliu ae lē teuina lelei, o iina lea na amata mai ai le faama’i i siama o tino oti o tagata Sepania na feavea’i e namu.

O le mafuaaga foi lea o le faaigoa o le faama’i o le Fulū Sepania (Spanish Flu), e ui, e lē o Sepania na afua mai ai le faama’i, ae ua faaigoa lava le faama’i o le Spanish Flu, ona o le talitonuga lea o nisi, o le faama’i na mafua mai i tino oti o tagata Sepania na fausia le Panama Canal. E tusa ma le 50 miliona tagata na maliliu i le lalolagi atoa i le faama’i oti, e toatele atu tagata na maliliu i le faama’i oti nai lo tagata na maliliu i le Taua Muamua a le Lalolagi.

O se tasi o afioaga na iloga ona mafatia i le faama’i i Samoa, o le afioga o Samatau i Upolu. A’o lumanai le faama’i oti, sa iai le fuafuaga a le afioaga o Samatau o le a fai sana faaili pu, peitai, e taunuu le faama’i i Samoa, o loo faatali le oka o le faailipu a Samatau. E taunuu mai mea fai faaili ua maliliu uma le toatele o le afioaga sa faamoemoe e faia le faaili pu i le faama’i, ma ua lē lava tagata o loo totoe i le nuu e fai ai se faailipu.

E taunuu mai la le oka mea fai faaili, ua lē faaaogāina auā ua maliliu le toatele o le nuu i le faama’i oti.

E tele nofoaga na lafoai iai tagata na maliliu i totonu o le atunuu, e pei o Vaimoso lea na ‘eli ai tuugamau tetele e lafoai iai tagata. O le toatele foi o tagata na lafoai i nei tuugamau tetele, ua leai ni sauniga aloaia e toe faia ona o le toatele na’ua o tagata maliliu. I Aukilani nei, o le fanuatanu i Waikumete na ‘eli ai se lua tele e lafoai iai tino o tagata Aukilani na maliliu i le faama’i.

E tasi foi le maa faamanatu o loo iai i luga tonu o le eleele na ‘eli ai lea lua tele, e faailoga ai le tuugamau o le faitau afe o tagata, ae leai ni faamaumauga e iloa ai suafa o tagata na lafoai i lea tuugamau tele.

O le sui Haikomesina o Niu Sila i Samoa, Nick Hurley a’o tauaao lana pale fugalaau i le maa faamanatu o tagata na maliliu i Samoa i le faama’i tele o le tausaga e 1918
O le sui Haikomesina o Niu Sila i Samoa, Nick Hurley a’o tauaao lana pale fugalaau i le maa faamanatu o tagata na maliliu i Samoa i le faama’i tele o le tausaga e 1918