O le pa mai o le tala ina ua agiga mai i faamatalaga i Samoa e uiga i le tuumalo o le Afioga Tofaeono Tanuvasa Tavale, o se tala faanoanoa lea e le gata mo lona lava aiga, ae o le tele o Ekalesia Katoliko ma le lautele o Samoa i totonu o Niu Sila. O se tala faanoanoa toe faamomoiloto pe a fua atu i le natura o le soifuaga o lenei tamalii.
O se tasi o Taitai ua iloga lona sao i le tele o matata. Ua iloga lana tautua i le atunuu i le vaega tau tausi aiga ma le vaaia lelei o aiga o loo faapea ona avea ai o ia ma matai i le tele o suafa. Ua iloga lana tautua i le Malo e tusa ai ma lona sao i le tulaga tau faiaoga, e pei ona sa tautua ai a o avea o ia ma faiaoga i le tele o tausaga.
A tuu mai foi i le Ekalesia, o se matuā misia tele lava ona o lona sao i totonu lava o le Ekalesia Katoliko i Niu Sila ma Aukilani nei i le tele o ona atinae. O se tamalii e loloto tele le tofa ma le faautautaga, e iloa lea i le tele o matatia sa ia ausia.
Sa ia tusia le tele o tusi, o nisi o nei tusi e aofia ai le, Matimati mai Vasa, Faafaigofieina o Faalupega o Samoa, O le ala i le pule o le tautua, Fuelavelave, Tofa Manusina, Fatufatuga, Faasoa, Auala i maota ma laoa, O le uo a le pe‘a ma le isumu, Fesoasoani i le aoaoina o le gagana Samoa, Gagana ma aganuu faaaloalo, O le siosiomaga, O le P faitau.
O nei tusi uma o loo atagia ai le tele o le meaalofa a le Atua sa faatamaoaigaina ai lenei tamalii. O uiga faaalia o le afioga Tofaeono e iloa lea i lona agamalu toe lē gaoia. E lē o se tagata e vave ona saunoa peitai e mafaufau lelei faatoa lagona lea o lona siufofoga i soo se mataupu e talanoaina.
O ia o se tamalii e maualuga lona faaaloalogia i totonu o Niu Sila nei aemaise lava o le tele o Matagaluega a le Malo sa aafia ai e pei o le Matagaluega o Aoga, Matagaluega o le Soifua Maloloina, atoa ai ma le Matagaluega o le ACC.
O se vaaiga lenei i le talaaga o le soifuaga o le afioga Tofaeono, e aofia ai ma nisi o suafa matai o loo ia umia.
Afioga Tofaeono Tanuvasa Utaileuo Falana‘i Ai‘i Tutuila Faasootauloa Ugapo Tavale Tanuvasa
O le suafa Tofaeono, Utaileuo ma le Falana‘i, o suafa matai mai lona afioaga i Siumu i le itumalo Siumu. O suafa Tanuvasa, Ai‘i ma le Tutuila, o faaaloaloga a le afioaga o Nofoalii i Aana Alofi II. O le suafa Faasootauloa e mai Saleaula i Savaii, ma le Ugapo o le afioaga i Leauvaa i Upolu.
Aso Soifua: 10 Setema 1935
Afioaga/Nuu: Na fanau ma soifua a‘e lava i lona afioaga i Siumu
Tuaa: Tamā – Tanuvasa Saofaimatumua Tofaeono: Tina – Fiaese Tafilipepe
O lona tamā le toeaina ia Tanuvasa Saofaimatumua Tofaeono, sa tupuga mai i le aiga o Tofaeono i Siumu i le itu a lona tina, a o lona tamā na soifua a‘e i le aiga o Tanuvasa i Nofoalii, ma sa suafa foi lava i le Tanuvasa.
Na faaipoipo Tavale se‘i tulou ona suafa matai, ia Ivona Taimalieutu o Nofoaalii, ma e toaono o la alo. E toafā tama poo alii, ae toalua teine poo tamaitai. O loo alaala ma nonofo uma o la alo i Aukilani i Niu Sila.
Sofua aoaoina i Samoa
O le tausaga e 1950, sa ulufale ai ma aoaoina i le aoga Siaosi Palauni a le Ekalesia Metotisi i Faleula. E fā tausaga sa aoga ma faauuina ai i le tausga e 1954.
O le 1956, na toe see ane ai ma faaauau aoaoga i le kolisi a Levaula i Faleula lava, o le isi foi aoga a le Ekalesia Metotisi. O Tanuvasa sa ia maua le avanoa o se tasi o tama aoga mai le 50 o i latou e agavaa ma maua le avanoa i le Kolisi Faafaifeau a le Ekaleisa i Piula.
E ui i lea avanoa, peitai sa ia filifilia ma taulai pea i le fia ulufale i le Aoga Faafaiaoga a le malo, sa faaigoaina i le TTC, poo le Teachers’ Training College i lena vaitaimi. O lona manaoga ma lona faamoemoe lava sa tulimatai o le fia avea ma faiaoga, sa lē mafai ai ona toe suia lona faasinomaga i lena lava vaitaimi.
O le tausaga e 1957 i le 1958, sa taunuu ai lea moemitiga ma sa ulufale ai loa i le Aoga Faafaiaoga (TTC). O le tomai ma agavaa o le faiaoga sa taulai i ai aoaoga ma vaega uma a o iai i totonu o le aoga Faafaiaoga.
Soifua aoaoina i Niu Sila
Ina ua taunuu i Niu Sila, sa lē tuumāmāina i lona finagalo le fia maua pea ma le manaomia o le toe aoaoina ma le soifua aoga. Sa ia maitauina le tele o avanoa, aemaise ai le tāua tele ona toe aoaoina e faatatau i tulaga o galuega, ma tomai faapitoa e manaomia e Niu Sila mo soo se tagata.
E lē gata i lea, a o le tulaga manuia ma le atinaeina o le mafaufau ma poto aoaoina o le tagata lava ia, mo le lelei o lona lumanai. O se faataitaiga lelei foi ma le manino mo le vaai a fanau a o tutupu a‘e ma iloa le soifua finafinau ma le tauivi o mātua.
O le a avea ma faataitaiga lelei, ma luitau mo i latou ma le aumau ai i atunuu ese e pei o Niu Sila. O le finagalo foi o le Atua e lē silafiaina e se isi, pe toe maua se isi avanoa e toe faafoi ai lea tomai ma ia agavaa sa a‘oa‘oina ai i fafo, e fai ma mea faigaluega mo le atinaeina o Samoa ma ona tagata ma ana faatatauga.
E tele ma anoanoai nisi o avanoa ma aoaoga sa toe faalauteleina ai le malamalama ma le silafia o le tamā. O aoaoga faavaitaimi ma le tele o aoaoga pupuu e ala i matata eseese, ma isi mau tomai ma agavaa, e pei lava foi o ona po nei, le fetuleni mai o le tele o mau aoaoga mo tagata lautele.
Sa faaauau pea nisi o aoaoga i le Iunivesite o Aukilani i Matata eseese, (AUT) faapea foi ma le Matata eseese i Manukau (MIT). O le vaai mamao i le faaaogāina pea o le soifua galue mo le lumanai, sa tauivi ai ma a‘oa‘oina le tele o matata eseese.
Soifua galue/Galuega i Samoa
O le tausaga 1973 i le 1983, ina ua mae‘a le kolisi faafaiaoga, sa avea ai ma amata galue o se faiaoga i le Kolisi o Samoa. O lea lava foi vaitaimi sa tele ina faaalu lona taimi i suesuega ma sailiiliga agai i le gagana Samoa, ma le aganuu.
O lea lava foi vaitau sa avea ai, ma faapitoa lona silafia mo le aoaoina o le gagana Samoa ma le aganuu e pei ona sa tauivi i ai ma suesue atili i ai. O lona lea manaoga ma lana moemitiga, ia faamaumauina ma taofi measina a Samoa i lana gagana, o ana tu ma aganuu.
Sa avea ma faauluuluga, pe faiaoga autū i le gagana Samoa ma le aganuu, ma o se tasi lea o laasaga tāua ma le maualuga sa ia ausia, a o iai pea i le Kolisi o Samoa. O se tulaga sa talafeagai tonu ma fetaui ma lona naunautaiga sa iai i le fia avea pea o le aganuu ma le gagana Samoa o se mataupu laualuga i lona finagalo ma lona soifua tautua.
O le tausaga lava lea e 1984 na siitia ai le aiga ma agai i Niu Sila, mo fuafuaga ma le manaoga sa iai i lea foi vaitaimi. E pei ona ta‘ua muamua, o le taunuu ai i Niu Sila, sa lei malolo ma e lei taofia ai le agaga saili malo i le tulaga o aoaoga ma galuega.
Soifua galue/Galuega i Niu Sila
Na uluai faiaoga ma galue i le kolisi o Magele i Aukilani i Saute. Na sosoo ai ma le galue faafaiaoga i le kolisi i Nga Tapuwae i Magele lava. O le faaauau pea o lana tautua i le galuega faiaoga, sa toe suia ai ma faiaoga i le kolisi a Hillary i Otara Aukilani i Saute.
Na siitia le tulaga o le galuega ma agai ai ma faiaoga i Matata eseese e pei o le AUT i Aukilani Tutotonu, ma le MIT i Aukilani i Saute.
E fā tausaga sa galue ai o se faiaoga i le AUT, mai le tausaga e 1990 i le 1994. Na suia mai le AUT agai i le PIERC Education i le tausaga lava lea, ma faiaoga ai mo se taimi umi.
E pei foi ona faailoa atu muamua ua silia ma le 50 tausaga o tautua ma galue Tofaeono Tanuvasa Tavale i le galuega faafaiaoga. Na amata mai Samoa i le tausaga 1983 ae faaiu i Niu Sila ma faaauau ai pea lea auaunaga.
E tele isi tautua ma isi galuega sa faaaogā i ai le silafia ma agavaa o Tofaeono, e lei gata ai i le tomai faafaiaoga, ae sa auauna foi i isi galuega i totonu o Matagluega a le malo, ma kamupani ma auaunaga tuma‘oti.
PIERC Education/Aoga mo Tagata Pasefika
O le tausaga e 1994, na faiaoga ai i le aoga mo tagata Pasefika, le PIERC Education i Otahuhu i Aukilani i Saute. E silia ma le lima tausaga sa tautua ai ma faiaoga faapitoa lava mo le gagana Samoa ma le aganuu. Sa telē se sao o Tanuvasa i lea foi aoga, auā sa mafai e le a‘oa‘oina o le gagana Samoa ona toso atu ma tosina atu ai le toatele o tama ma teine poo le aumatutua foi mo le toe aoaoina o le gagana, ma faatoateleina ai le faitau aofai o lea foi aoga mo matata eseese.
Matagluega a le ACC/Tulaga: Pacific Senior Advisor
Sa avea o se Faufautua Sinia mo tagata Pasefika i mataupu e aafia ai i le va ma lea foi matagaluega a le malo. O se galuega tele ma e lē faigofie foi, auā o le fautuaina ma le faamatalaina o uiga ma le aano o maliliega o taui mo faalavelave faafuasei. E tele ma anoanoai mafuaaga e ono lē maua ai ma misia e tagata Pasefika ma Samoa faamanuiaga mai le ACC, talu ai o le gagana o le isi pa pupuni tele e mafua ai lea faafitauli.
E lē gata i lea, a o vaega foi e manaomia ona tufaina e le matagaluega mo tagata Pasefika ina ia saga malamalama ai ma silafia atili le uiga moni ma manaoga o le matagluega. E tāua tele le femalamalamaai i le tulaga o matafaioi, ma galuega faagasolo i itu e lua, le ACC ma tagata lautele. O le tausaga e 2010 agai mai i le tausaga nei 2011, na tauaveina ai le tofiga ma le galuega.
Family Start/Fesoasoani mo le amataina o aiga/Tulaga: Regional Advisor
O se tasi lenei o Tautua tuma‘oti o loo tele ma anoanoai nisi o vaega e agavaa ai tagata Pasefika ma soo se tagata lava i fesoasoani ma galuega a le Family Start. Peitai o loo lilo pea ma lē amanaiaina e le toatele, talu ai e lē o lava sona faalauiloaina faalauaitele. O le ofoina o lea galuega mo le afioga ia Tofaeono, ona o se manaoga ina ia fesoasoani ai i auala e fesootai ai ma aiga i le tulaga o fesoasoani e ofoina atu.
Atinaeina o le FAGASA: Faalapotopotoga Aoaoina Gagana Samoa
E lei faigofie le taumafaiga e atia‘e ma faaolaolaina le gagana Samoa i totonu o Niu Sila. O se galuega tele, ma sa faamaonia foi e nisi o tina sa iai faatasi ma Tofaeono i lea vaitaimi o le taumafaiga ina ia faamalosia le aoaoina o le gagana a le atunuu, ae o le taumafai foi ina ia faaofi atu ma faitauina i totonu o le tuufaatasiga o galuega ma mataupu aoaoina mo aoga a le malo i Niu Sila atoa.
O le mafuaaga lea, na faavaeina ai ma amata le faalapotopotoga lea o le FAGASA. O Tofaeono Tanuvasa Tavale o se tasi o sui e toatolu sa asaina le fita mo le tau atinaeina o le gagana Samoa, ma ia amanaia i mataupu tauave a aoga uma i Niu Sila. O le tina le afioga ia Tuiataga Faafua Tautolo ma le tina ia Toesulu Brown o nisi ia sa toatolu i ai sui sa tau atinaeina le gagana ma le aganuu ina ia faatāua i aoga.
E latalata i le sefulu tausaga o avea Tofaeono ma Peresetene o le FAGASA, ae toe faamavae ina ua amata ona faatupulaia tiute ma galuega sa tautua ai.
Galue faufautua i falepuipui
E fai foi si umi o se vaitaimi sa galue ai ma avea ma tagata faufautua mo i latou i totonu o aai o le toese ma falepuipui. O le avanoa, sa mafai ai ona asiasi ma talatalanoa atili ia i latou ua faasalaina i mataupu ma solitulafono eseese, mo tagata Samoa lava latou ia.
E tāua tele lea avanoa e pei ona sa ta‘ua e Tofaeono, auā sa mafai ai ona toe fefaasoaai ma finagalo o le toatele, ma maua ai nisi auala fou i fesuiaiga o manatu ma mafaufauga a o iai i totonu o ia nofoaga. E toatele nisi sa i totonu o falepuipui, sa latou molimauina le tāua tele ma le aogā o le polokalame sa tautua atu ai Tanuvasa ma nisi.
Laveai Trust Magele (Sui faavae/Peresetene)
O le tausaga e 1987, na faavae ai se tasi o faalapotopotoga sa faaigoaina o le Laveai Trust. Sa molimauina e Tanuvasa, o se tasi o faalapotopotoga Samoa muamua lea i Magele. Sa amata ma faavaeina i lana mautauave ma le faamoemoe e tele vaega e ono fesoasoani ai mo tagata Samoa i totonu o le aai.
O le gagana Samoa foi sa faamuamua i le manaoga ma le faamoemoe o le Laveai. E lē gata i lea, ae sa galulue malosi foi, e fesoasoani i tupulaga talavou i faafitauli i le va ma le tulafono.
O galuega uma sa faia e le Laveai sa laina tutusa pea ma le igoa sa faaigoaina ai. O galuega laveai, ma galuega fesoasoani sa faataunuuina ma auauna ai.
Sa avea ma Peresetene o le Laveai mo se vaitaimi umi ina ua mavae le taitaiga a le susuga ia Tuilagi Tanielu. O nisi o tamalii o le atunuu sa fai ma sui auai i lea lava vaitaimi e aofia ai le susuga ia Papalii Tom Poutoa, faapea Tuiavii Samuelu.
Suisooupu mo fesootaiga ma le autusitala ma le aufaasalalau a le Iunivesite a Aukilani i le va ma tagata Samoa ma le Pasefika (Referral/Media)
O fesootaiga atoa ai ma faatalatalanoaga i le va o le Iunivesite o Aukilani ma tagata Samoa ina ia faigofie ai ona malamalama itu e lua, e lē gata i manaoga, mataupu ma fuafuaga mai tagata Samoa agai i le Iunivesite, faapea ai le Iunivesite mo tagata Samoa.
Tiute ma Tofiga Ekalesia Katoliko
E maoa‘e foi galuega sa feagai ma finauina a o feagai ai ma ona tofiga sa tautua ma o loo auauna ai pea lava i totonu o le ekalesia e oo mai lava i le taimi nei. O se tasi lea o faaputuga‘oa a Tanuvasa ua leva ona tapenaina ma tauivi ai.
E lē gata ina sa faaputu‘oa mo tagata lautele o le atunuu, ae sa ia faaputu‘oa foi mo tagata lotu o le ekalesia, e lē gata i le tulaga o le gagana Samoa, ae faapea foi le tuufaatasia o metotia ma faiga e atina‘e ai le soifua manuia mo le lumanai.
E tele taimi sa fuafua ma taumafai ai mo le fausia ma le faavaeina o le nofoaga autū a le ekalesia i Malaeola i Magele. O lea galuega tele, e lei faigofie, ma e lē o se taimi puupuu foi sa tapena ma fuafua ai mo lona faatinoina.
O le isi vaega sili ona faigata, o le saili lea o seleni e faatino ai le moemitiga a le Matagaluega ma le Ekalesia.
O le tulai ma le tino mai o le galuega i le fausiaina o le nofoaga i Malaeola, o se ata ma se faailoga lea o le galuega tele ma le fita sa feagai ma i latou sa fuafuaina ma tuufaatasia.
E oo mai i lenei vaitaimi, o loo avea Malaeola ma nofoaga o loo taulai ma ogatotonu i ai le tele o faamoemoega o le ekalesia, ae faapea foi sauniga tetele a le atunuu i Aukilani ma Niu Sila.
E lē gata i lea ae o le tele o Matagluega a le malo, ma Faalapotopotoga eseese, o loo talosagaina mo le faaaogāina.
O le tausaga e 1999 sa tofia ma avea ai ma Failautusi o le Matagaluega a Aukilani a le Ekalesia Katoliko, mo le nofoaga i Malaeola. E tolu tausaga sa avea ai ma Failautusi, mulimuli ane toe filifilia e avea ma Peresetene o le matagluega Aukilani.
Ua savalia nei le sefulu o tausaga talu ona umia pea ma seei Tanuvasa i lea foi tofiga, ma ua molimauina e le toatele le tulaga manuia ma le solosolo lelei o le tele o polokalame i lalo o le taitaiga a le afioga i le Peresetene.
E lē gata i le molimau a tagata lautele o le ekalesia, ae sili foi ona leotetele galuega o loo vaaia ma molimauina i le tulai lea ma tino mai o fuafuaga ma atina‘e a le ekalesia.
Galuega Tulituliloa mo le lumanai
O loo taulai pea le silasila ma le tagai a le Peresitene ma le laulau a le Matagaluega a Aukilani, i le saga tapueina pea ma le atinaeina o le gagana Samoa, mo tupulaga talavou o loo soifua i Niu Sila.
O le faamalosia o le aoaoina ma le tautalagia o le gagana Samoa mo tupulaga, o se amataga lelei ma se fafagu tāua mo i latou, ina ia aua lava ne‘i motusia ma valetuulimaina le tofi o Samoa i lana gagana.
Taimua Youth
Ua iai vae ma faataimuaga o polokalame a le Matagaluega mo tupulaga ina ia faagaioi ai le faamoemoe e pei ona totōina. Ua faatūina le Taimua Youth, ma ua faapitoa lava mo le autalavou o tupulaga laiti e oo lava ia i latou e lei faiaiga pe faaipoipo foi.
O le amataga lea o le tama ma le teine, i lona olaga taumafai i totonu o le lotu. O se avanoa o le a mafai ai ona faatino e i latou lava, a latou fuafuaga ma faatatauga e faagaioi ai le galuega ae lē tuua ai le tuualalo a taitai ma mātua, aemaise lava o le sao o le gagana Samoa e faatino ai tulaga uma.
O le galuega a le gagana Samoa, o le faatumauina lea ma le totōina pea i loto ma manatu o tama ma teine talavou lagona o le alofa, ma lo latou faasinomaga ma le tofi na foai mai e le Atua.
Tusi na saunia ma tusia e Tanuvasa Tavale
E pei ona muai ta‘ua i le vaega muamua o faamatalaga, e lua ni tusi na tusia e Tanuvasa a o faiaoga i le Iunivesite a Aukilani, ma o ia tusi o loo avea pea ma meatotino a le Iunivesite, ma o loo teuina foi i totonu o le faletusi a le Iunivesite i Aukilani.
O le 1994 na tusia ai ia tusi e lua, o le tusi o loo faaigoaina, Matimati ma le isi tusi o loo faaigoaina Fatufatuga. O tusi amata ia e pei ona ta‘ua, o loo avea pea ma meatotino a le Iunivesite i Aukilani.
Lisi o Tusi na tusia e Tanuvasa:
Matimati mai Vasa – 1994 Auckland University
Fatufatuga – 1994 Auckland University
O le Faasoa – 1998 lomia e le Pacific Island Education Resource Centre (PIERC)
Auala i Maota ma Laoa – 1998 PIERC Education
O le uō a le Pe‘a ma le Isumu – 2001 PIERC Education
Fesoasoani i le a‘oa‘oina o le Gagana Samoa – 1998 PIERC Education
Faafaigofieina o Faalupega o Samoa – 1997 (uluai lomia), 2007 (lomiga lona lua) PIERC Education
Gagana ma Aganuu Faaaloalo – 2001 PIERC Education
O le Siosiomaga – 2007 PIERC Education
O le Ala i le Pule o le Tautua – 1999 (uluai lomia), 2001 (revised edition)
O le P faitau – 2001 PIERC Education
Fuelavelave – 1999 (1st published), 2002 (revised edition)
Tōfā Manusina – 2007
NCEA Level One – 2011 Pacific Education Centre (PEC – ta‘ua foi o le Pacific Island Education Resource Centre – PIERC)
NCEA Level Two – 2011 Pacific Education Centre
NCEA Level Three – 2011 Pacific Education Centre
NCEA Level Four – 2011 Pacific Education Centre
NCEA Level Five – 2011 Pacific Education Centre
Ni isi o Tāofi i le Foafoaga o Samoa – 2011