Tutusa alii poo se tamaitai i le tofiga Ao o le Malo

O le afioga i le Tui Atua Tupua Tamasese Efi a’o seei i le tofiga Ao o le Malo mo le sefulu tausaga, ma le afioga i le Tui A’ana Tuimalealiifano Vaaleto’a Sualauvi II, ua pale nei i le tofiga Ao o le Malo
O le afioga i le Tui Atua Tupua Tamasese Efi a’o seei i le tofiga Ao o le Malo mo le sefulu tausaga, ma le afioga i le Tui A’ana Tuimalealiifano Vaaleto’a Sualauvi II, ua pale nei i le tofiga Ao o le Malo

O aiaiga o le tulafono o iai nei  faasino i le tofiga Mamalu o le Ao o le Malo o Samoa, e iai vaega ua tatau ona fai iai ni suiga.

E mafua ona ua saunoa le afioga i le Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, i le Palemene i le Aso Faraile ua mavae, o loo mamafa itutasi ai faaupuga o le tofiga i le itupa o alii ma foliga ai ua na o le itupa o tama tane e au i le tofiga.

O faaupuga i le Faavae o le atunuu ina ua tofia Ao Soofaatasi o le Malo lea sa seei ai le afioga Tupua Tamasese Meaole, ma le susuga Malietoa Tanumafili II, sa manino i faaupuga o le Tulafono Faavae e agai tonu i le itupa o alii ona o le filifiliga sa iai i lea taimi.

O faaupuga foi o le tulafono sa tuu afu ai le taimi oi laua ia i le tofiga lea na tuumalo Tupua Tamasese Meaole i le maea o le tausaga muamua o le la nofoaiga ma faaauau ai pea Malietoa seia oo ina tuumalo i le silia ai nei ma le sefulu tausaga.

Ina ua faaaoga aiaiga o le Faavae sa filifilia ai e le Palemene se Ao o le Malo mo le lima tausaga ma tusi aao ai le Palemene i le afioga Tupua Tamasese Efi, na faatino le filifiliga e tusa ai ma aiaiga o le faavae sa fausia e tuaa ma matua sa i totonu o le Fono Faavae a le atunuu ao lumanai le tutoatasi i le tausaga e 1962.

Peitai o le vaitaimi lea na faia ai ma nisi suiga i le Faavae i le filifiliga o se Ao o le Malo lea na faatino ina ua toe filifilia Tupua Tamasese Efi mo le isi lima tausaga ma mae’a ai lana nofoaiga ina ua filifilia le Tui A’ana Tuimalealiifano e seei i le tofiga maualuga o le Ao o le Malo.

O faaupuga o loo iai pea i le Faavae faasino i le tulafono o le Ao o le Malo ua taoto ai nei i le Palemene se teuteuga ua faaalia e le ta’ita’i o le Malo o le a aveese ai faaupuga o loo faasino ai le tofiga i le na’o le itupa o alii. Na saunoa le Palemia ma ia faailoa i lana faamalamalamaga o teuteuga e mafai ona alualu filifili se tamaitai e avea ma Ao o le Malo, ona lē fetaui lea o faaupuga o iai nei auā o le a seei le tamaitai i le tofiga ae o lona toalua o le a gafa ma tiute masani i totonu o le aiga.

O loo manaomia ai i teuteuga o loo tau faaofi le aveese o le upu “faletua” ae tuu iai le upu “toalua”. Na saunoa Tuilaepa o le upu tonu lea e tatau ona faaaoga e faigofie ona malamalama ai aua e mafai ona faapea o lona toalua ae faasino i le alii poo le faasino foi i le faletua, tausi, poo le Masiofo.

O le isi itu o loo naunau ai le Malo e faia lea suiga ona o aiaiga o le Faavae e lē na’o tamaaiga o loo filifilia i le tofi Ao o le Malo, ae soo se tasi ua talafeagai ma aiaiga o le tulafono o se tasi e tatau ona avea ma Ao o le Malo.

O teuteuga fou foi o loo tau faaofi ua lē faaaogāina ai le faalupega masani o lana afioga i le Ao Mamalu o le Malo.

Ua na’o lana afioga i le Ao o le Malo. Sa sa’i ai se finagalo o le faipule o le itumalo o le Vaimauga i Sasa’e ona o lona talitonuga o le faaaloalo maualuga lea e ave i le Ao o le Malo pe a faalupe e aofia ai ma le upu Mamalu.

Peitai o le saunoaga a le palemia e faamalamalama na ia faailoa ai e mafai lava ona afea lea tulaga ae o le mulimulita’ia o le faaupuga o le tulafono mai le faapeletania i le gagana Samoa e tatau ai ona tuu i le tulafono le faaliliuga sa’o, o lana afioga i le Ao o le Malo, His Highness the Head of State.

E fulisia finagalo o sui na sausaunoa i teuteuga i le lagolago. Peitai ua faasee atu nei le tulafono teuteu i se komiti a le Palemene mo le toe lauliliuina ma avanoa ai le atunuu e faailoa ni finagalo a’o lei toe foi ane teuteuga i le Fono Aoao Faitulafono mo le faitauga faatolu ma pasia ai.