Ou te fautuaina o tatou tagata e nonofo malamalama ia tatou aiā tatau e puipuia i tulafono.
A tutupu mai ai ni faaletonu, pe aafia i tatou i ni faafitauli i le tulafono, ae o loo tatou iloa le mea e tatau ona fai ma mea e lē tatau ona fai. O le tulafono lea e ta‘ua i luga, o se tulafono lea e tāua lou malamalama ai.
E iai le faiupu i luga o le tulafono e faapea: “Ignorance of the law is no excuse” A e solia le tulafono, e te lē lafi i lou lē malamalama ma lou lē iloa o le tulafono.
Ua 20 ma ona tupu tausaga o o‘u tu i faamasinoga i le High Court, Court of Appeal and Supreme Court a Samoa ma Niu Sila, e leai lava se case ou te lē faaaogāina ai se vaega o le tulafono lea e i luga, talu ona pasia i le tausaga e 1990.
E leai se Bill of Rights Act a tatou i Samoa, ae iai lava tulafono a Samoa e puipuia a tatou aiā tatau, aemaise le tatou Faavae (Constitution) pe a iloa faaaogā.
MANATUA poo Samoa poo Niu Sila, e iai a tatou aiā tatau e puipui i le tulafono. Tusa lava poo le ā le maualuga o le tulaga o le tagata poo le faalapotopotoga lea tou te feagai, e puipui a tatou aiā i le tulafono.
Manatua, e lē gata ia tatou aiā e puipui i le tulafono, ae iai foi o tatou tiute i luga o le tulafono i isi tagata uma lava, tatou te lē soona faia foi ni amioga e afaina ai tatou i le tulafono, ona ua tatou solia aiā a lena tagata, po ua soli le tulafono a le malo. “Rights and Duties in Law”
O le New Zealand Bill of Rights 1990 lea e ta‘ua i luga, o se tulafono e faamausali, puipui ma oponi aiā tatau faaletagata ma puipui ai le saolotoga tāua o tagata o Niu Sila.
O lenei tulafono e tāua tele i le malo o Niu Sila. O tulafono a le malo o Niu Sila, e lua vaega.
O tulafono e pasia e le Palemene (Statute Law), ma tulafono i le va o malo o le lalolagi ua sainilima ai le malo o Niu Sila, latou te faaaogāina i totonu o Niu Sila (International Laws and International Conventions.
E iai la le tulafono e masani foi ona ou faaaogāina i nei tausaga e tele, i le galuega faaloia: ‘International Covenant on Civil and Political Rights’.
E lē lava le tatou column lenei e faamatala auiliili atu ai vaega o le tulafono lea e ta‘ua i luga. E tāua vaega uma o lenei tulafono.
O le ala lea ou te fautuaina ai, afai ae solia se tulafono ma ua molia oe, ia e fesili i se loia e te alu i ai, poo ā au aiā e puipui i le tulafono lea e ta‘ua i luga.
Afai ua molia oe ua e solia se tulafono a le malo, ma ua feagai oe ma leoleo; aua le muamua tautala ma fai soo se faamatalaga lava.
Muamua tapa se loia e faamalamalama atu au aiā, mea e tatau ona e fai, mea e te iloa e tatau ona fai mai e leoleo ia te oe, ma upu e tatau ona e faaaogāina, i lau gagana e te tautala ai; ona e faatoa tautala atu lea, e fai sau tala i leoleo. Aua le ita poo le fefe, ona tautala lea, ae mulimuli saili se isi e ta‘u atu ia te oe au aiā.
O au tala uma e fai ma tusitusi e leoleo, afaina e faia lava e oe i lou loto malie, ae lē tapa se fesoasoani, o tala na e molia ai oe.
I totonu foi lotu ma Ekalesia, ia manatua e iai aiā tatau a le faifeau e tatau ona puipui i ai tagata o le ekalesia. E iai aiā a tagata i totonu o le Ekalesia. E solitulafono le tagata na te taofiina se manatu faaali o se isi i totonu o le fono a lotu.
Mai le tamaitiiti ua mafai ona tautala e oo i le faifeau, e mafai ona ta‘ua tala i totonu o se fono a se Ekalesia e faaali se manatu.
E faasā i le tulafono lenei e ta‘ua i luga, ona taofi e matai, faifeau ma tagata matutua se manatu fia faaali o se isi i luga o le tulafono, pe a fai se fonotaga a Ekalesia.
Ae pei ona tou silafia, a lava le tofa mamao ma faaaogā le feavaa‘i i luga o le faasamoa, e mafai lava ona soalaupule ni mataupu tau lotu.
O le vaega o le tulafono e tāua tele lea mo Ekalesia, o le Section 14: Freedom of Expression:
“Everyone has the right to freedom of expression, including the freedom to seek, receive, and impart information and opinions of any kind in any form”.
E sili le puipuia i lo le togafitia.







