Tuitui nifo le Uluai La o le Talalelei, tulaga lua Digicel Segavao

E lei faatagaina tusitala ma le aufaasalalau i le fono a le Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, ma kapeteni ma sui o auvaa faapea le sui Komesina o leoleo o le taitaifono lea o le komiti o tuugavaa. O le fono sa faia i le ofisa o le afioga i le Palemia i le aoauli o le Aso Faraile na tea nei.
Na faatoa maua mai le pepa o faamatalaga e faatatau i le fono ma mataupu sa talanoaina i le
afiafipo o le aso lava lea. E lei aumai ai se faamatalaga poo ā tulaga ua maua e Fautasi e tolu na faatali i le fono a le komiti se faaiuga o le faaletonu na tupu, lea na filivaa ai le Segavao ma le Uluai La o le Talalelei i gatai ane o le eleele fou i tua o le Maota o le Malo ae toe o nai iata taunuu i le tini.

Na faia sailiga mo se faamatalaga poo ā tulaga o fautasi ia e tolu ae e lei maua le sui komesina o leoleo poo se tasi o kapeteni o fautasi. Peitai na maua le fesootaiga i le Failautusi a le Komesina o leoleo ma ia faailoa mai ai, o le taunuuga o le fono lea ua faaaogā ai lava le tulaga lua o le Digicel Segavao lea na faaauau pea lana taumafaiga ma taunuu i le tini ina ua lē mafai e le fautasi o le Uluai La o le Talalelei ona faaauau le tulaga lua na iai ona o le faaletonu na tupu.

O le fautasi mai Sinamoga o le Lulu o le Aoa ua ia maua le tulaga tolu, ae o le Uluai La o le Talalelei mai Salelologa le isi lea o Sa o le afioaga, na faia le faaiuga e ave i ai le tulaga ono poo le tulaga mulimuli auā e na o le ono fautasi na tutuu, ina ua lē mafai e isi fautasi e lua ona auai i faagatama i le tai.

O le mae‘a o sauniga o le Sisigafu‘a na tauaao ai na o faailogatupe ma le ipu o le siamupini i le Tolotolo o Tama Uli mai Salelologa, le tulaga fā o le Aviivii mai Toamua ma le tulaga lima o le La o Samoa na taualo e tama o le Kolisi a le ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai, poo le Mamona i Pesega.

Tulafono fou o tuuga fautasi
O le fono a le Palemia ma kapeteni ma sui o le komiti o tuuga vaa na faailoa mai ai e faapea o le a lē toe talia ni fautasi se lua pe sili atu mai se afioaga e tasi. O le aotelega o le pepa o faamatalaga i le mae‘a o lea fonotaga ua lomia ma faasalalauina mo le silafia e le aufaitau ma le atunuu:

“Fono Faapitoa mo Tuuga Vaa”
“Ona o le tāua tele o Tuuga Vaa, o le ala lea o se fono faapitoa na faataunuuina i le asō, 6 Iuni 2014, i le potufono o le Afioga i le Palemia. Sa faatasi ai i lenei fono Taitaifono Soofaatasi o le Komiti o le Tutoatasi 2014, le Taitaifono o le Komiti o Tuuga Vaa, faapea ma Kapeteni o vaa e ono lea sa auai i le Tuuga Vaa i le Aso Toonai ua tea, 31 Me 2014”.

“E lē nā ma le lāina ni tulaga faaletonu sa aliali mai i lea tuuga vaa ma ua faafofoga foi Samoa i le tauaaoina o faailoga mo na o vaa e tolu na aloaia e le Komiti lo latou taumafai, a o isi vaa e tolu lea na taatia mai mo le Fono Faapitoa i le asō e talanoaina ai se faaiuga mo i latou”.

“Ina ia auaumamā le faatinoga o lenei faagatama i le tai, o lea ua faataoto ai i lenei fono ni tulafono ma ni tuutuuga e faafoe ai tuuga vaa i le lumanai. Ma ua iai nei foi ni aulape e faasaga i ni vaa latou te lē usitaia nei tulafono ma tuutuuga.

Muamua: e na o le tasi le vaa o se nuu e mafai ona faauluina mo se tuuga vaa.
Lua: o le a taatia atu i le Komiti o le Tuuga Vaa ia lē faatulagaga poo le paega o vaa i le laina amata.
Tolu: mo vaa e lē usitaia tulafono ma tuutuuga faataatitia, o le a faasaga nei aulape i Kapeteni ma o latou auvaa ae faapea foi ona faaono aafia ai ma alalafaga e ona ia vaa.

“O le faanaunauga mo lenei faagatama i le tai, ina ia tumau lona mamalu ma lona matagofie e pei ona sau ai i aso ua tuanai. Ia faafoefoe pea i le agaga o le tausinio i le usitaia o tulafono e maua ai le saogalemu atoa ma le tumati‘e o le agaga tausaafia e maua mai i nei faafiafiaga”.
Fautasi raceFautasi race