Tele viiga o Saina i ana fesoasoani ae faigata ona mata‘itu

O le pepa na folasia e se tasi o sui na valaaulia i le koneferenisi na autu i manatu faaalia i le va nonofo o le atunuu o Saina ma atunuu o le Pasefika, na faailoa ai e lē o fesiligia lava le saoasaoa o le lima mafola o lea atunuu i ana fesoasoani. Peitai a fua i fesoasoani a isi Malo e pei o Niu Sila ma Ausetalia, e lē o mafai e Saina ona mautali mai i le faatulagana o ana foai ma fesoasoani i le itu i le faamaioio ia manino lelei ana polokalame o fesoasoani.

O Ausetalia ma Niu Sila e pei ona faailoa e lea sui mai fafo, o loo sosolo le faatinoina o ana foai ma fesoasoani i ana faiga faavae tau i le va i fafo poo ana foreign policies. O le avanoa na fesiligia ai le Pule o le Iunivesite Aoao a Samoa sa usuia ai lea fonotaga tāua, na faaalia ai e le alii Polofesa le afioga Fui Dr Lau Asofou Soo, ua tele ma anoanoai fesoasoani a lea atunuu i le tamaoaiga o Samoa i soo se itu.

Peitai o atugaluga ma popolega ua aliali pea i le gasolo mai o tagata faipisinisi o Saina ma faagaioi le tele o pisinisi e pei o faleoloa, e manatu le alii Polofesa e lē mafai ai ona taunuu nisi o valoaga ua folafola o le a oo ina pulea ai Samoa e Saina.
“O le manu o loo io tatou lima, o le fesili pe faapefea ona aveese le manu o tatou lava e pulea le itu lena, o lona uiga poo ā fuafuaga ma mea o loo tatou vaaia mai lea taimi i lea taimi e lē aveesea ai lo tatou tofi”. O loo faagasolo nei nisi o galuega a le iunivesite o ni maota poo fale fou o loo faatupe e Saina i ana fesoasoani. Faaopoopo nisi o galuega ua mae‘a ma nisi o galuega o loo faatino foi i le taimi nei.

O le tuu mumusu a se tasi o tamalii o le a lē faailoaina lona suafa, na ia ta‘ua ai o le galuega o le malumalu o le Iupeli o loo fausia nei i Malua, o le konekarate faufale o le Shanghai mai Saina o loo fausia.
O se konekarate e pulea ma faagaioia e le Malo o Saina peitai o le tala a lea tamalii, na mamulu mai se finagalo o Saina ona o se talosaga na ave i ai, ma o se talosaga sa lotolotoi ai nisi o taitai o le Malo o Samoa i lona taumafaiga ina ia avanoa pea le konekarate o le Shanghai na te fausia le Malumalu fou o le Iupeli.

O le folasaga a le Pule sili o le Matagaluega o Leipa, Pisinisi ma Alamanuia le susuga Auelua Samuelu Enari i le fonotaga sa ia faatepa ai sui auai i le amataga mai o sootaga o Samoa ma Saina mai le tausaga o le 1860 ina ua pulea Samoa e isi malo i fafo. Na aumai e galulue i le faiga o faatoaga.
Peitai mai lena taimi e oo mai i lenei vaitau, o le mau a le Pule sili o loo mafanafana pea sootaga ma ua faapine ma mausali i le osiga feagaiga na sainia i le tausaga e 1974 lea ua 40 nei tausaga talu ona faaauau pea.

Ua toatele aiga Samoa ua iai sootaga i tagatānuu o Saina ma ua tupu ma ola ai tagata Samoa ‘afa Saina auā o nisi o tamaitai ma alii Samoa sa tala gafa i tagatānuu moni o Saina sa malaga mai i Samoa.

O le taimi nei ua faaauau pea ia talaga gafa, e pei o le alii o Frankie Cai ua tele ona faleoloa tetele i Upolu ma Savaii ua mau paolo foi i se tamaitai Samoa. O le pine faamau lea o le finagalo avaavau o le Palemia ma ia teena manatu tau faifai ma manatu faailogatagata o loo faaleo e nisi faasaga i tagata Saina.

O le fonotaga sa usuia i Samoa na soalaupule ai sootaga o Saina ma atunuu o le Pasefika, o se taimi muamua lea ua faia ai se mafutaga faapea. O le faanaunauga o i latou sa tapenaina ia saga faatino pea nisi mafutaga faapenei i le lumanai.
O nisi o sui auai o le fonotaga faavaomalo sa soalaupule ai le atunuu o Saina ma ana fesoasoani i le Pasefika