Tele galuega mo le Saofaiga mo Atinae o Faata‘imuaga

O le Saofaiga mo le Atinae o Faataimuaga i totonu o Samoa ua faavaeina i le atunuu i lalo o se fesoasoani a le Malo o Ausetalia lea e iai le faamalumaluga e ta‘ua o le komiti o Taitaiga i le Pasefika, lea e Taitaifono ai le Minisita o Faamasinoga ma Mataupu tau Faamasinoga a Samoa, le Afioga Fiame Naomi Mataafa.

O le Saofaiga la e pei ona faavaeina i le faaiuga o led vaiaso na te’a nei i Apia i le Iunivesite Aoao o Samoa, sa valaaulia ai i latou ua i tofi taitai i totonu o le Malo i ona lala ma ofisa eseese, taitai o Faalapotopotoga Tumaoti, i totonu o Ekalesia, Nuu faapea ai le atunuu. O taitai ma Pulega o Pisinisi tumaoti.

O i latou ua valaaulia ua iai le faamoemoe o lenei Saofaiga mo le Atinae o Faataimuaga i Samoa, o le a iai lo latou leo, le sao ma finagalo faaalia i nisi o auala e mafai ona velo’aso faatasi ai mo le lelei atili o atinae i totonu o Samoa i soo se itu, le tamaoaiga, le soifua lautele o tagata aemaise o le soalaupule o faafitauli e manatu lenei potopotoga e moomia le iai o se isi finagalo e faatalatalanoaina ai.

O le auga lava ina ia lelei atoatoa le soifua ma le siosiomaga o tagata soifua.

O le Afioga i le Minisita o Faamasinoga, Fiame Naomi Mataafa o ia foi o se tasi o sui o le Malo o Samoa i le saofaiga a le Komiti o Taitai o Malo e fa o le Pasefika (Pacific Leadership Panel) e iai Toga, Vanuatu, Solomona ma Samoa. “O le vaega lenei (Pacific Leadership Panel) ua lima nei tausaga talu ona faavae ma na mafai ona faatuina ona o le lagolago mai a le Malo o Ausetalia (Aus Aid),” o le saunoaga lea a le tamaitai Minisita.

E lelei le soalaupule o ni mataupu e i luma ma faia ni tuutuuga ma ni faaiuga talafeagai a o lei faasafua atu i tua i le lautele o le atunuu. E tāua ai foi le auai mai o sui o nisi o afioaga e pei ona valaaulia ai. E tele foi ni mataupu na mafai ona faaleoina e le toatele na auai ma e taga eseese foi o latou manatu. O le uluai mataupu lava o lea fonotaga, na agai ai i feteenaiga i Pulega faale-Nuu ma Tulafono faavae o Samoa.

O se mataupu ua lāgā soo ma o loo vaaia lava le tulai mai ai o le tele o faafitauli. Sa valaaulia faauluuluga o le Matagaluega o Leoleo, le Loia Sili, le faauluuluga o le Ofisa o Faamasinoga e Folasia o latou finagalo ma faamaumauga ua iai i ia feteenaiga.

O le aotelega lava o faataitaiga o nei feteenaiga na saunoa i ai le Afioga i le Loia Sili – o le itu lea e maualuga lava le faamuamua e ave i le Faavae ma Tulafono a le atunuu – e ui e  amanaia pulega a alii ma faipule ma a latou faaiuga fai, ae o le faamuamua lava a soo se atunuu e ave i le Tulafono e Faavae ai soo se faigamalo.

O faataitaiga e pei lava ona silafia e le atunuu – e iai faaiuga ua faatea ai nisi ona o a latou tapuaiga e lē talia e nuu, o tagata lautele ua faatea ona o le lē usitaia o nisi o tulafono a afioaga. O le faafitauli lea ua lagā soo ai mataupu i luma o le faamasinoga ma o loo tele lava ina falala faaiuga a le Faamasinoga i le Faavae lea o loo faatāua ai le aia tatau a le tagata soifua.

Na faaauau mai i le faaiuga o lenei vaiaso, le fonotaga lenei aemaise o le faatalatalanoaga o lenei mataupu ma ua ioe sui usufono, e ui ina o loo faaaogā uma tulafono a pulega nei e lua, ae e iai lava feteenaiga e tulai mai ai ma o le auga lea o le Saofaiga lenei ina ia saili auala e aveese ai le feteenai o ia pulega e lua.

E lei ‘alo foi le tele o faaseā a nisi o le au usufono na fai ma sui mai nisi o Faalapotopotoga ma Matagaluega e faatatau i le lē talafegai o faaiuga fai e tuua‘ia ai le lautele o tagata faigaluega ae lalafi ai taitai e ana faatonuga. E na o le u‘u lava o muaulu o nisi ma punou ae fai lava le faagaulemalie o lea sui ma lea sui ina ua maua le avanoa e folasia ai lana utu ua leva na faatagataga.

E oo i le sui o tupulaga talavou, o se saofaiga lenei ua mafai ai ona faaleo so latou finagalo ma laga ai le lē amanaia o so latou leo ua mafua ai pea le tele o faitioga i uiga tetee o tupulaga. Na tulai le sui o Tupulaga Talavou mai le Matagaluega o Tina ma Tamaitai Atinae o Nuu ma Aga Fesootai, Eric Poe ma faaali le manatu tuufaatasi o talavou e faitioina ai lava taitai.

“O le matou manatu e faapea, o le toatele o nai talavou ua faapalapalā (black mark) o latou igoa i le tele o soligatulafono e mafua ona o le usitaia lea o faatonuga mai matai poo taitai foi,” o le saunoaga lea a Eric.

“Ua avea le usitaia o le avea‘i ma le faatonuga ma ala e sese ai le tu e faia e talavou, o la matou faapipii atu pe mafai ona iai se avanoa se‘i tau Talanoa ai talavou ma fai ni a latou faaiuga e taatia ai se faatonuga ona o tulaga nei e aliali mai i le taimi mulimuli”.

Na saunoa le sui o le Faafaleula, e tatau lava ona ave le faatāua i pulega faaleaganuu. “Ae poo le ā le tuga o se mataupu e foia e uia ai auala faaleaganuu e toe soalaupule ai se mataupu i tua, e mafai ai lava ona alofia se faaiuga e faia i le faamasinoga poo le tulafono,” o le saunoaga lea a Teo.

“E ui o loo faapalapalā le fua a le Faamasino i le mamafa o faasalaga e tusa ai ma se soligatulafono, ae lē tuua ai lava le loloto ma le tāua o le tu ma le aganuu a Samoa. “Atonu e iai nisi o auala e ono tuuitiitia ai nisi o faasalaga a le tulafono e fua i tuutuuga ua mae‘a ona faia i tua i afioaga.”